13:52 / 25.08.2021.

Autor: HRT

Holy: Očekivala sam nešto kvalitetnija rješenja

Mirela Holy

Mirela Holy

Foto: HTV / HRT

Danima su stanovnici Zagreba gledali kako se glomazni otpad gomila na ulicama njihovog grada, a odjeknula je i vijest prekida ugovora grada s tvrtkom C.I.O.S., jednom od vodećih hrvatskih tvrtki za gospodarenje otpadom. Razlog tome je što grad Zagreb želi sam zbrinjavati otpad, što je pozdravila i Mirela Holy iz stranke ORaH. Smatram da je pozitivno da Grad želi stvoriti kapacitete da sam vodi računa o gospodarenju otpadom. S tim da moramo biti vrlo oprezni kada govorimo o terminu 'gospodarenje otpadom', jer to podrazumijeva poštivanje svih faza u hijerarhiji postupanja s otpadom – od smanjenja nastanka otpada, primarne selekcije, obrade, recikliranja i tek posljednja faza je odlaganje onog otpada koji više ne mijenja svoja svojstva. Kada govorimo o ovim načinima koji se sada predlažu za gospodarenje glomaznim otpadom mi ustvari više govorimo o zbrinjavanju otpada, nego o gospodarenju otpadom, kaže Holy.

Kad se radi o glomaznom otpadu, Holy ističe kako je bitno odvajati različite frakcije tog otpada – poput drveta, stakla ili tekstila na, primjerice, nekom komadu namještaju.

- Za one frakcije za koje već postoje kapaciteti da se šalje u ta postrojenja, a za one frakcije otpada - a to je nažalost u velikoj mjeri drvo, najčešće iverica koja se sada usitnjava - čak se tehnološkim procesima ne inertizira – i odlaže se na neko odlagalište, što nije najspretnije rješenje s obzirom na to da u tom drvu ima jako puno toksičnih kemikalija koje predstavljaju ugrozu za okoliš, objašnjava.

Holy je istaknula kako smatra da bi Hrvatska trebala uvesti burzu otpada na kojoj bi se trgovalo s korisnim i komercijalno isplativim frakcijama otpada na tržišni prihvatljiv način.

- To je jedan od temeljnih preduvjeta uvođenja reda u gospodarenje korisnim frakcijama, kaže i dodaje kako se hrvatski sustav oslanja na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te da se godinama pogodovalo određenim tvrtkama kroz razne dozvole i koncesije. Naravno da se tu stvorilo jedno toksično okruženje, a tvrtke će - ako im date priliku - i iskoristiti tu priliku. Najveća odgovornost je na političarima koji trebaju voditi brigu o javnom interesu i da građani u svim tim poslovima imaju najbolju uslugu i standard zaštite okoliša za najprihvatljiviju cijenu, kaže.

Holy smatra kako zagrebačka Čistoća treba ambicioznije ući u poslove gospodarenja otpadom, a dodala je i kako je razočarana novom zagrebačkom vlasti.

- S obzirom na to da se radi o političkoj opciji koja se godinama bavi s pitanjima zaštite okoliša - a gospodarenje otpadom je jedna od najvažnijih pitanja zaštite okoliša – moram priznati da sam očekivala nešto kvalitetnija rješenja, kaže i dodaje kako se stvari ne mogu rješavati preko noći. Oni trebaju tom problemu prići strateški, vidjeti točno kakva je slika stanja, koliko se proizvodi otpada u gradu Zagrebu, kakva je podjela prema frakcijama, treba vidjeti s kakvom infrastrukturom raspolažemo da bi se gospodarilo tim frakcijama i ići u što veću primarnu selekciju tih frakcija otpada, te graditi one sustave koji nedostaju kako bi se taj otpad mogao adekvatno zbrinjavati, smatra Holy.

Danas postoje vrlo zanimljive i razvijene tehnologije gospodarenja otpadom, od kojih su mnoge na bazi termičke obrade, što između ostaloga uključuje spalionice i inertizaciju otpada hlađenjem i pirolizom.

- Mi moramo vidjeti koja je najbolja tehnologija obrade ostatnog otpada i koja je najadekvatnija cijena za tako nešto, kaže Holy i dodaje kako je najveći problem u Zagrebu taj što se nalazi u vodozaštitnom području. S jedne strane to je prednost jer imamo velike količine vode, međutim dosta komplicira odabir lokacije za postrojenje za gospodarenje otpadom. Međutim, ako se poštuju svi standardi izrade takvih postrojenja nije toliko niti bitno na kojoj će lokaciji biti, ali se oni doista moraju poštovati. Mora se u prostornom planu pronaći lokacija u kojoj je moguće to raditi, u Zagrebu je to relativno malen broj lokacija – po mom mišljenju bi bilo najadekvatnije da se Jakuševac u potpunosti sanira i zatvori, da se tijelo deponija izvadi, obradi one stvari koje se mogu obraditi i da se na lokaciji Jakuševca sagradi moderna poduzetnička zona takozvane cirkularne ekonomije gdje bi se u potpunosti išlo na varijantu gospodarenja otpadom, ističe.

Grad Zagreb trenutno je u procesu nabave dvije drobilice, čime će se uštedjeti oko 33 milijuna kuna godišnje na glomaznom otpadu – to je iznos koji se do sada trošio na usluge privatnika koji su odrađivali taj posao proteklih godina.

- Postavlja se pitanje zašto se to do sada nije radilo, gospodarenje otpadom je komunalna djelatnost u najvišem javnom interesu i smatram da je logično da se Grad usmjeri prema tome da, za ove neke frakcije otpada, osigura to da Grad može sam voditi računa o tome kako građani Zagreba ne bi bili na neki način ucijenjeni i ovisili o različitim tvrtkama, kaže. Hrvatska ima relativno veliku prednost što su danas puno više razvijene tehnologije gospodarenja otpadom i možemo ići u pravcu tih vrlo visokih i dobrih tehnologija. Ne treba izmišljati toplu vodu i nekakve nakaradne sustave kojima će se pogodovati određenim tvrtkama, nego treba kopirati ona rješenja koja su se pokazala dobrima u većem broju europskih država, zaključuje Holy.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!