HPK: Predloženi Zakon o lovstvu loš za poljoprivrednike

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) smatra kako je konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu loš za hrvatske poljoprivrednike jer ne uspostavlja pravednu ravnotežu između prava onih koji gospodare s divljači i obveza onih koji proizvode hranu, izvijestili su u ponedjeljak iz HPK.

Predloženi Zakon, kako su naveli, poljoprivrednicima i dalje ostavlja nerazmjeran teret zaštite vlastite proizvodnje, dok pitanje odgovornosti za nastale štete ostaje nedovoljno riješeno.

Predsjednik HPK Željko Mihelić napominje dao Komora nije samo kritizirala zakon nego su osnovali radnu skupinu poljoprivrednika koji se svakodnevno suočavaju sa štetama od divljači. Ti su ljudi, kako je kazao, uložili svoje vrijeme, iskustvo i znanje kako bi analizirali predložene izmjene i pripremili konkretna rješenja.

Prema usporedbi koju je provela Komora, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, nije prihvatilo nijedan prijedlog radne skupine, konačni prijedlog zakona upućen je u Sabor bez završne rasprave s HPK-om, a za njegov sadržaj HPK je doznala putem saborskih mrežnih stranica.

- Iako smo ponudili rješenja, Ministarstvo je odlučilo drugačije, rekao je Mihelić.

- Od Hrvatskoga Sabora očekujemo ozbiljnu raspravu o našim amandmanima i jasno obrazloženje njihove opravdanosti ili razloga eventualnog neprihvaćanja, istaknuo je Mihelić napominjući kako ne traže da lovci izgube svoja prava, nego da uz ta prava preuzmu i odgovornost jer pravo gospodarenja divljači ne može biti važnije od prava poljoprivrednika da proizvodi hranu i živi od svojega rada.

Predložili četiri ključne promjene

Iz HPK su podsjetili kako su pripremili amandmane kojima traži četiri ključne promjene. Tako traže da odgovornost za štetu snosi onaj tko gospodari divljači, odnosno predložili su izričitu objektivnu odgovornost lovoovlaštenika.

Mišljenja su i kako mjere mora osiguravati i financirati lovoovlaštenik - poljoprivrednik treba surađivati u zaštiti svojih površina, ali ne može biti obvezan vlastitim novcem financirati mjere čiji je trošak nerazmjeran vrijednosti proizvodnje ili očekivane štete.

Smatraju i kako pravo na naknadu štete ne smije ovisiti o mogućnosti financiranja skupih ograda, odnosno predložili su da poljoprivrednik ne izgubi pravo na naknadu samo zato što o vlastitom trošku nije proveo nerazmjerno skupe mjere zaštite. Njegova odgovornost, kako su naveli, mora se utvrđivati prema jasnim i pravednim kriterijima.

Traže i da se omogućit učinkovita zaštita poljoprivrednih površina uz naselja. Tamo gdje je uporaba lovačkog oružja ograničena radi sigurnosti stanovništva, iz HPK su predložili mogućnost korištenja strogo propisanih i nadziranih živolovnih zamki, uz potrebne sigurnosne i veterinarske uvjete. Uhvaćenu divljač, navode, bio bi dužan preuzeti lovoovlaštenik.

To nisu zahtjevi za povlasticama, nego prijedlozi kojima želimo zaštititi proizvodnju hrane i pravednije raspodijeliti odgovornost, istaknuli su iz HPK.

"Ne osporavamo da i poljoprivrednik ima obvezu razumno štititi svoju imovinu. Osporavamo sustav u kojem troškovi zaštite mogu postati nerazmjerni vrijednosti proizvodnje, dok poljoprivrednik nema odlučujući utjecaj na gospodarenje divljači koja mu nanosi štetu", kazali su iz HPK, navodeći da pravo gospodarenja divljači mora pratiti odgovornost za posljedice tog gospodarenja.