Hrana sve skuplja, a kvaliteta pod upitnikom

Potrošačke cijene u Hrvatskoj u ožujku su bile 4,8 posto veće u odnosu na isti mjesec lani, čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini. Cijene hrane tako iz mjeseca u mjesec rastu, a građani sve češće postavljaju pitanje – plaćamo li previše i jedemo li dovoljno kvalitetno.

Građani sve teže podnose rast cijena hrane

U Hrvatskoj i regiji, poskupljenja su najizraženija kod osnovnih namirnica, a građani izražavaju zabrinutost zbog rasta troškova života. Evo što kažu:

Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivredu i prehrambenu industriju ističe kako hrvatski građani prosječno 24 posto svog proračuna troše za hranu i bezalkoholna pića.

Dodaje kako se to zadnjih godina smanjuje, jer je prije bilo i više. 

- U Hrvatskoj je problem i građani bi tu mogli utjecati značajno više, taj što Hrvati jako puno bacaju hrane. Mi bacamo od svih zemalja EU-a najviše hrane iz kućanstva. To je jedan apsurd, jer zapravo nama hrana učestvuje u našem kućnom budžetu više nego prosječno u Europi, istaknula je.

Ivo Grgić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kaže kako hranu bacaju oni koji imaju.

- Penzioneri ili oni sa niskim primanjima, socijalni slučajevi..., oni ne bacaju hranu. Oni paze na svaki dio, rekao je, te dodao kako smatra da država sa horizontalnim mjerama limitiranja cijene čini  zlo.

- Meni ne treba ograničenje proizvoda. Nemojmo socijalnu politiku i tržišni dio miješati jedno sa drugim, rekao je. 

Borzan upozorava: Novi zakon slabi kontrolu hrane

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan upozorava da prijedlog novog europskog megazakona o hrani donosi velike promjene koje će znatno oslabiti postojeći sustav kontrole hrane u Europskoj uniji.

Namjera je pojednostavniti pravila i smanjiti administraciju izmjenom deset uredbi o hrani.

U praksi to znači rjeđu kontrolu hrane i veću fleksibilnost pri uvozu hrane iz trećih zemalja.

- Ukoliko ovaj prijedlog zaživi, mi ćemo svi biti na neki način pokusni kunići, jesti hranu koja je daleko manje kvalitetna i sigurna od one hrane koju jedemo danas, i potencijalno ugroziti svoje zdravlje. Europska unija kreće prema sustavu da se prvo plasira sada proizvod na tržište bez provjere, a do sada smo imali preventivni sistem gdje se svaka namirnica provjeravala je li ona sigurna za zdravljeS obzirom da procesi u Europskoj uniji, u institucijama, prilikom donošenja odluka traju dugo, to su u pitanju godine. Dakle, 2-3 godine, ali ako prođe ovakav prijedlog, to je to. Znači, vrlo brzo će to proći i počet ćemo jesti kao Amerikanci, a mislim da to uglavnom ljudi znaju što to znači, rekla je Borzan.

Europa jača poljoprivredu: Gdje je tu Hrvatska

Geopolitičke okolnosti natjerale su Europu da se zapita koliko joj je poljoprivreda otporna i konkurentna. U novom sedmogodišnjem proračunu za nju bi se trebalo izdvojiti 300 milijardi eura. No, gdje je u svemu tome Hrvatska?

- Samodostatnost je ono na čemu moramo poraditi, prije svega u stočarskim sektorima, u sektorima mesa i mlijeka kako bi naše žitarice koje imamo u suficitu, i uljarice završile u kratkim lancima opskrbe na hrvatskom tržištu, u okviru preradbenih kapaciteta, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

- Mnoge zemlje koje su nama inače uzor u nekom ekonomskom smislu bilježe puno veći postotak udjela ekološke poljoprivrede u ukupnoj poljoprivredi. To je dosta važno kad govorimo o razvoju općenito poljoprivrede i uloge mladih jer je upravo ekološka poljoprivreda ono što mlade privlači, rekao je David Pejić, direktor Zrno eko imanja.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku!