08:25 / 16.04.2019.

Autor: E.L.S./HRT

"Hrapavi" implantati: Ima li razloga za paniku?

-

-

Foto: - / -

Godišnje se u KBC-u napravi oko 300 rekonstrukcija dojke, od toga 200 sa silikonskim implantatom, ostatak je rekonstrukcija vlastitim tkivom ili kombinacijom.
Francuska je zabranila tzv. hrapave implantate za dojke. O tome što se događa u Hrvatskoj, upotrebljavamo li ih i mi i kakve su daljnje smjernice govorili su u emisiji Dobro jutro, Hrvatska prof. dr. sc. Davor Mijatović, predsjednik Hrvatskog društva za estetsku kirurgiju, i prof. dr. sc. Rado Žic, predsjednik Društva za plastičnu rekonstrukciju i estetsku kirurgiju.

- Nema panike - poručio je odmah na početku prof. Mijatović. U cijelom svijetu je, kaže, zabilježeno oko 600 slučajeva pojave limfoma u žena koje su imale ugrađene hrapave implantate, međutim nema nijednog znanstvenog dokaza o povezanosti između silikonskih implantata i te zloćudne bolesti. Ipak, sama pojavnost bolesti u tih žena koje su imale implantate navodi nas na povećani oprez i potrebu češćih kontrola takvih pacijentica.

- U Hrvatskoj se ugradi oko 2500 implantata godišnje i svi su hrapavi, oni su trend u zadnjih 20 godina jer su bili najbolji, budući da imaju najmanji postotak komplikacija. No medicina je dinamična stvar, sve se mijenja, treba proći vrijeme da se vidi što je dobro i što ne, ali trebaju postojati znanstvene studije koje će nama reći - promijenite način rada!

Profesor Žic objasnio je da su Francuzi prvi zabranili implantate s makroteksturama - one koje imaju grublju hrapavu teksturu. Smatra da je to bila posljedica afere koju su imali sa svojim implantatima koji su bili punjeni industrijskim, a ne medicinskim silikonom. Taj problem, kaže, nije nov, 2012. godine su utvrđeni su limfomi, broj se povećava kako liječnici i pacijenti postaju svjesni tog problema. Nije jasno, kaže, zbog čega nastaje limfom. Najveći postotak javio se u Australiji i jedna od teorija je da se uz implantat unose i bakterije koje izazivaju kroničnu upalu, što imunosni sustav potiče da pretjerano reagira i nastaje limfom.

- No taj limfom nije isti kao limfomi koji se normalno javljaju u tkivu, njegov tijek je benigan i ponaša se kao limfom kože. Ako se na vrijeme otkrije, uspješno se rješava odstranjenjem implantata i kapsule. Od 670 slučajeva, koliko je objavljeno u svijetu, imamo dokazano 17 smrti zbog te bolesti - riječ je o pacijenticama koje se nisu kontrolirale, došle su u kasnijoj fazi bolesti i nisu se liječile - izjavio je profesor Žic.

Mijatović je napomenuo da osim Francuza nitko nije zabranio da se taj silikon koristi, nemaju ni preporuke što treba raditi, pa će samo izdati upozorenje.

- Jer iako nemamo nijednog dokaza da je bolest povezana s tim, ne možemo ih koristiti kao i prije. U KBC-u smo isključili poliuretan (implantate s poliuretanskom ovojnicom), nastavili smo raditi s mikroteksturiranim implantatima s kojima smo radili i do sada. Treba pričekati, to nije prvi put s poliuretanom da je bio zabranjen - napominje Mijatović.

Inače, ugradnja implantata radi se zbog dva razloga - estetski (povećanje ili promjena oblika dojki) i kod rekonstrukcijskih zahvata nakon operacije karcinoma dojke. Godišnje se u KBC-u napravi oko 300 rekonstrukcija dojke, od toga 200 sa silikonskim implantatom, ostatak je rekonstrukcija vlastitim tkivom ili kombinacijom. Procjenjuje se da se u privatnim praksama u Hrvatskoj godišnje ugrade 2 do 2 i pol tisuće silikonskih implantata.

Pacijentice u Hrvatskoj još nisu zabrinute, kažu profesori Mijatović i Žic, nisu se javljale, čini se da još nisu dovoljno informirane.

Preporuka je razgovor s liječnicima, redovita kontrola kod plastičnog kirurga, ultrazvuk jedanput godišnje i magnet svake dvije godine. Potrebe za vađenjem nema, uvjeravaju stručnjaci, dovoljna je kontrola!

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!