HRejting: Što građani misle o umjetnoj inteligenciji, dobrim i lošim stranama

U ovomjesečnom HRejtingu HRT je ispitao što građani misle o umjetnoj inteligenciji, o kojoj se u posljednje vrijeme sve više govori.

Odnos prema umjetnog inteligenciji

- O umjetnoj inteligenciji 10,1% ispitanika ima izrazito negativno mišljenje.

- Uglavnom negativno malo manje od 18,7%.

- Najveći broj, 35,6%, još nema jasno stajalište.

- Uglavnom pozitivno mišljenje o umjetnoj inteligenciji ima 21,6% ispitanika.

- Samo 5,4% izrazito pozitivno mišljenje.

- Ne zna 6,2%.

- Za umjetnu inteligenciju nije čulo samo 2,4% ispitanih.

Dobre strane UI

Evo kakvi su odgovori na pitanje o dobrim stranama umjetne inteligencije:

- Da ljudima olakšava život i svakodnevni rad smatra 21,6% ispitanika.

- Slijede brža obrada velike količine informacija (17,6%), podrška zdravstvenom sustavu i liječenju bolesnika (14,9%).

- 11,6% dobrom je vidi i zbog unapređenja poslovanja te zamjene ljudskog rada u nekim rutinskim zadaćama (9,7%).

- Tu su još unapređenje obrazovnog procesa (8,2%) i predviđanja budućih događaja i situacija (3,1%).

- Da umjetna inteligencija nema dobrih strana, smatra 5,0%, a ne zna 7,4% ispitanika.

Loše strane UI

● Evo i odgovora o njezinim lošim stranama:

- Najviše, 16,9% anketiranih, vidi njezino nepravilno i neetičko korištenje te gubitak poslova i nesigurnost radnih mjesta (16,3%).

- Nešto manje boji se da će umjetna inteligencija početi djelovati neovisno o čovjeku (13,9%), ali i smatra da nikad ne može zamijeniti njegovu kreativnost (12,6%).

- Kao loše strane vide se i ograničavanje i zatiranje inovativnog učenja (12,5%), 9,7% smatra da je ona alat za dezinformiranje ljudi, a zamjeraju se i pogreške u njezinim algoritmima (8,9%).

- Da umjetna inteligencija nema loših strana, smatra samo 1,4% ispitanih, a ne zna 6,3%.

HRejting: Odnos prema dva oprečna stajališta o UI

I na kraju je HRT dao da ispitanici izaberu jedno od dva oprečna stajališta o umjetnoj inteligenciji. Rezultat je gotovo podijeljen:

- 40,2 % ispitanika smatra da je ona nezaobilazni alat budućnosti, u životu ljudi i poslovanju.

- 43,4% ispitanika vidi je kao veliku opasnost za ljude i našu budućnost.

- Ne zna ili se ne može odlučiti 15,9% ispitanih.

Izazovi umjetne inteligencije

Na nedavnom summitu u Parizu raspravljalo se o zakonskoj regulativi koja će oblikovati budućnost umjetne inteligencije. Dok su se Kina, SAD i Europska unija razilazili u mišljenjima, postavilo se pitanje i globalnog pristupa i sigurnosti. HRT je osim građana pitao i stručnjake kako se u svemu tome snalazi Hrvatska.

Svjedočimo iznimno brzom razvoju umjetne inteligencije koja postaje sastavni dio naših života i predstavlja veliku pomoć čovjeku. No, kako postaje sve moćnija, otvara se i sve više pitanja. Među ostalim kako je kontrolirati.

- Amerika ima sve velike tvrtke u domeni IT-a. To su tvrtke koje mogu narasti u Americi jer imaju pristup tržišta i malu regulativu, Europa je shvatila da ove tehnologije koje su napredne danas ipak treba razmotriti što se s njima događa, na koji ih način usmjeriti da budu korisne ljudima. Kina igrač koji je veliki svjetski igrač želi razvijati tržišta i želi biti odgovoran igrač u svijetu, a kod kuće su malo manje odgovorni, pojasnio je Boris Debić, bivši Googleov tehnolog i profesor umjetne inteligencije na ZŠEM-u.

Među "velikim igračima" treba se izboriti za svoj dio kolača, što naše kompanije nerijetko i rade na međunarodnim tržištima.

- Na jednom istraživanju koje se zove global AI indeks mi smo na 10. mjestu u Europi od 80 zemalja. Mi smo na Fifinoj ljestvici 12. u nogometu tako da prednjačimo u umjetnoj inteligenciji više nego u nogometu. Ono što je još uvijek veliki izazov je da još uvijek nemamo nacionalnu strategiju za AI na kojoj radimo. Mi u CROai zajedno s ministarstvom i drugim bitnim akterima radimo na tome da se napravi neka regulativa, istaknuo je Damir Firšt, predavač na ZŠEM-u i član Uprave CroAi udruzi.

Jedino što zasada imamo je "Akt o umjetnoj inteligenciji" na razini Europske Unije. Njime se žele od visokorizične umjetne inteligencije zaštititi ljudska prava, demokracija i vladavina prava, a istodobno se potiče i na inovacije. Europa bi tako stala uz bok Americi i Kini što bi značilo i rast za države članice. Prilika je to koju će iskoristiti i Hrvatska - složna je struka.

- Ono što se mi nadamo je da napravimo regionalni AI koji bi ovdje imao svoju tvornicu za proizvode AI-a i to je dio financiranja koje je summit u Parizu donio. Znači 200 milijardi dolara koji su za lokalne projekte i lokalnu industriju da ojačamo i pojačamo demokraciju i napravimo decentralizaciju toga gdje se sve događa veliko istraživanje, istaknuo je Firšt.

Otvaranje vrata novim tehnologijama normalna je potreba u stoljeću u kojem živimo, no struka ističe - uz ono dobro nerijetko dolazi i loše pa je zato uvijek važno uzeti u obzir i posljedice koje će ta tehnologija ostaviti na ljude.