Hrstić o uhićenjima: Veseli da sve institucije rade ono što trebaju

Irena Hrstić, ministrica zdravstva (HDZ), Mišo Krstičević, član saborskog Odbora za zdravstvo (SDP), Samija Ropar, dopredsjednica Hrvatske liječničke komore, Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, gostovali su u  emisiji HTV-a Otvoreno i govorili o situaciji u hrvatskom zdravstvu. 

Zbog primanja mita uhićeno je 10 osoba, među kojima je šestero liječnika, medicinskih sestara te tehničko osoblje zagrebačke bolnice Sveti Duh. Irena Hrstić je izrazila žaljenje da je tema emisije Otvoreno korupcija u zdravstvu. Veseli ju činjenica da sve institucije rade ono što trebaju i da procesuiraju osobe koje su potencijalno krive. Pojasnila je što radi liječnik specijalist.  

- Liječnik specijalist već godinama nema mogućnost izdavanja nikakvih doznaka za bolovanje niti preporuke. Zadatak liječnika specijalista je da naprave klinički pregled i dati svoj sud o kliničkom stanju pacijenta, dodala je.

Smatra kako je dobro što je ravnatelj Svetog Duha odmah izašao pred javnost i jasno osudio čin osobe s imenom i prezimenom i jasno dao do znanja da svih ostalih 1800 ljudi vrijedno i savjesno rade.

- Jednako koliko je njemu krivo da ta cijela situacija baci ljagu na cijeli sustav Sveti Duh, tako je i meni neugodno kad pojedinačni slučaj baci ljagu na cijeli zdravstveni sustav jer to sigurno nema veze sa zdravstvenim sustavom, nego s pojedincem. Zdravstveni sustav čine dobri zdravstveni djelatnici i svi oni koji pošteno, nekoruptivno i nekriminalno rade svoj posao po pravilima struke, rekla je.  

Mišo Krstičević je rekao kako je problem što je korupcija s tog jednog moralnog aspekta postala i politički problem. 

- Mnogi liječnici niti na fakultetu, niti kod kuće nisu naučili da nije normalno i moralno uzimati novce od pacijenata. Svaki i najnemoralniji liječnik je naučio da ne možemo liječiti simptom, nego bolest. Korupcija je simptom lošeg sustava, neorganiziranog sustava, sustava s ogromnim listama čekanja i naravno, da će se na takav način pronaći pukotine u moralnoj brani pojedinca i da ćemo imati ovakav slučaj. Međutim, to ne smije nama biti reflektor koji drži samo fokus na korupciji, a sve ostalo da stoji u mraku, rekao je.

Istaknuo je kako su problemi negdje drugdje.

- Korupcija je samo simptom, i to dok ne shvatimo, mi ćemo i dalje imati ovakve probleme. Da danas u hrvatskom zdravstvu nema korupcije, malo toga bi se promijenilo. Mi bismo i dalje imali liste čekanja, mi bismo i dalje imali lošu organizaciju, mi bismo i dalje imali uništenu primarnu zdravstvenu zaštitu čak i da korupcije nema. U tom je problem. Smatram da kada bi korupcija bila na razini nule, da bi problemi koje ima današnje hrvatsko zdravstvo bili gotovo pa jednaki. Možda bi bilo malo bolje, ali to prosječni hrvatski građani sigurno ne bi osjetili. Korupcija je simptom, a ne problem. Problem se liječi negdje drugdje, rekao je. 

Samija Ropar je rekla kako liječnička komora već dugo zagovara potpunu informatizaciju sustava u koji bi ušle i privatne poliklinike koje i onako imaju ugovore s HZZO-om, tako da bi se transparentnim sustavom moglo kontrolirati sve pacijente koji ulaze u sustav, bio privatni, bio javni. 

- Mislimo da bi takva kompletna informatizacija sustava pomogla i u organizaciji lista čekanja jer neuređeni sustav s velikim listama čekanja sigurno je dobra podloga za korupciju, a ako bi one bile transparentne na način, onda bi bilo puno teže da netko tako odjednom izroni kao hitan slučaj. Tu su onda stručne indikacije i sustav kontrole kvalitete, rekla je.

Hrstić je rekla kako je pitanje informatizacije zdravstvenog sustava u tijeku.

- Povezanost s cijelim zdravstvenim sustavom je u tijeku i mogu reći da do kraja godine očekujemo i privatne zdravstvene institucije koje će se morati prijaviti u sustav CEZIH i svi ti nalazi će biti jasno dostupni, naravno ne općoj javnosti, nego onim osobama koje mogu to gledati. To je sigurno jedan od dobrih znakova, ne bi trebalo biti više duplanja potencijalnih nalaza i možete pratiti put pacijenta. Upravo je u tijeku završetak projekta digitalizacija puta lijeka. Kad se taj projekt završi potpuno i implementira u zdravstvene ustanove, mi ćemo moći kontinuirano pratiti put točno pacijenta i njegovo liječenje kroz samu tabletu, od ljekarne do samog bolničkog kreveta, rekla je Hrstić.

Naglasila je kako su to sve postupci koj se rade na poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava.

- Ne bih se složila da nema tko napisati uputnicu, jer da nema tko napisati uputnicu mi ne bismo imali porast broja ispisanih e-uputnica i porast broja pretraga učinjenih u zdravstvenom sustavu. Dakle, zdravstveni sustav radi, puno radi, sve više radi, sve su veće potrebe, ali da treba raditi na poboljšanju organizacije - treba, i na tome radimo, rekla je.

Mario Gazić je mišljenja da su medicinske sestre visoki profesionalci i da ova situacija nije nikome ugodna. 

- Ono što stvarno trebamo imati je presumpciju nevinosti, još uvijek su istrage u tijeku, ne znamo detalje točno što se dogodilo, tko je upleten u tu koruptivnu radnju koja se dogodila u kliničkoj bolnici Sveti duh. Ono što možemo reći je stvarno da pacijenti ne smiju izgubiti povjerenje u medicinske sestre. Nas je 42 tisuće u Republici Hrvatskoj. Mukotrpno radimo, možemo reći požrtvovno, svakodnevno svoj posao kako bismo našim pacijentima pružili što kvalitetniju zdravstvenu skrb, rekao je Gazić.

Istaknuo je kako svaka korupcija, mito ili nečasna radnja ima svoje ime i prezime.

- Svatko od njih stoji iza svojih djela i vjerojatno će sudska praksa na kraju ukazati na ishod kakav će biti u ovom slučaju. Mi sad trenutno nemamo podatke o kojim se medicinskim sestrama točno radi, međutim poštujemo institucije i vjerujemo u njih da će ovaj postupak i istražne radnje, a nakon toga, ako dođe do sudskog postupka, biti napravljeni u najboljem smislu, rekao je.

Mišo Krstičević je rekao kako put lijeka neće smanjiti liste čekanja. Dotaknuo se i rashoda.

- Trebamo se zapitati kako i na koji način te kojim proširenjem kapaciteta. Kad prođu izbori, zatvori se pipa i liste čekanja opet narastu. Sve nešto napreduje, kao i liste čekanja, rekao je.

Irena Hrstić je naglasila kako rashodi nisu otišli u vjetar, nego su išli u liječenje pacijenata.

Ropar: Ne postoji zdravstveni sustav bez listi čekanja

Samija Ropar je rekla kako sustav zahtjeva stvarnu reformu. 

- Jedna od reformi sigurno se tiče i liste čekanja. Javnost mora biti svjesna toga da ne postoji zdravstveni sustav bez listi čekanja. Liste čekanja se moraju dovesti prvo jednom detaljnom analizom u okvire, što mislim da je i započeto, u okvire medicinske indikacije koliko se za neke pretrage ili za neka liječenja može čekati. To se može potpunom informatizacijom i nacionalnom razinom listi čekanja gdje se onda transparentno prati, a to smanjuje i korupciju, jer svi mogu pratiti točno gdje i kako mogu doći. Račun ishoda liječenja je također jedan od reformi i akreditacija bolnica koja nikako ozbiljno da počne. Onda i svaki pacijent kao i svaki liječnik će znati gdje se stvari najbolje rade, rekla je Ropar.

Naglasila je kako moramo biti svjesni i odgovornosti pacijenata.

- Iako smo svi ovdje zbog pacijenata i onih koji se ne odjavljuju, obave ili privatno ili zaborave da su se naručili. Vrlo često u ambulanti imate naručenih dvadesetak ljudi, a dođe vam 11-12 bez da su se odjavili, dodala je.

Gazić: Nećemo dozvoliti da se baci ljaga na našu profesiju

Mario Gazić je rekao kako medicinskim sestrama nisu rasle plaće kao liječnicima. 

- Ne baš tako veliko. Jedna prosječna plaća medicinske sestre se kreće sa smjenskim radom oko 1500-1600 eura, 1700, ovisi kako se radi. Posao obuhvaća prematanje teških pacijenata, čišćenje, svi mogući postupci. Sada dobivaju nove zadatke, ali najgore je u našem sustavu što one rade za onaj dio sestara koji nedostaje. Nedostaje 4000 medicinskih sestara u bolničkom sustavu i ove sestre koje sad trenutno rade odrađuju i taj dio za njih. Možemo reći da potežu i za one kojih nema u našem sustavu. Nećemo dozvoliti da se baci ljaga na našu profesiju. Medicinske sestre svakodnevno požrtvovno i savjesno obavljaju svoj posao, rekao je.

Umjetna inteligencija u zdravstvenom sustavu

Irena Hrstić je navela primjere kako se umjetna inteligencija može koristiti u zdravstvenom sustavu.

- Kroz informatizaciju, automatizaciju nekog od ovih procesa, sigurno se može rasteretiti. Medicinska sestra i liječnik trebaju raditi posao za koji su se školovali, a ne administraciju. To je jedan dio, a drugi dio sigurno kroz zdravstvene suradnike koji su nezdravstveni radnici i povećanje njihovog broja u zdravstvenom sustavu, mislim da može olakšati ovaj administrativni dio, rekla je. 

Krstičević: Zdravstveni sustav mora imati primat

Mišo Krstičević je rekao kako zdravstveni sustav mora imati primat, a sve drugo mora biti sekundarno. 

- Ako krenemo s takvim postavkama, onda možda nešto za njega i napravimo. Bez promjene svijesti da se samo javno mora poticati u ovoj državi i da samo to garantira jednaku zdravstvenu skrb, jednaku dostupnu, jednaku kvalitetnu u svim hrvatskim regijama, mi nećemo postići iskorake, niti smanjiti ove liste čekanja o kojima uvijek puno pričamo, rekao je. 

Irena Hrstić je naglasila kako je Ministarstvo financija tu da apsolutno podrži ono što zdravstvenom sustavu treba.

- Vlada je tu kao jedno tijelo i radi se sigurno samo u službi hrvatskog naroda, dodala je.