HRT istražio zašto su višemilijunski dugovi vjetroparka lokalnoj zajednici

Grad Knin i Općina Ervenik još nisu dobili ni eura od vjetroparka Krš-Pađene. Konkretno, za isporučenu električnu energiju trebali bi dobivati naknadu po kilovatsatu, uz prihode od komunalne naknade i doprinosa. Šibenska ekipa HRT-a istražila je zašto su dugovi vjetroparka prema lokalnoj zajednici već višemilijunski.

Struju danonoćno proizvodi 48 divovskih vjetroturbina.

No, umjesto boljitka, grandiozni projekt kućanstvima Bukovice donio je samo nespokoj.

- One se tako čuju - lupaju. Da ima neke koristi bilo bi OK pa neka i smetaju, ali nema nikakve vajde, rekla je Dušanka Radić.

Naime, u pogonu su gotovo 5 godina, a jednako toliko gomila se i dug prema lokalnoj zajednici za proizvedenu električnu energiju.

- Radi se o više od milijun eura otprilike. Naša je procjena sad samo za Grad Knin, a za Općinu Ervenik je 3 puta toliko, istaknuo je gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić.

- To su veliki prihodi, naročito za nas koji smo mali i poprilično siromašni. Mi bismo sve usluge prema građanima, počevši od socijalnih pa do razvojnih demografskih, podigli na daleko veći nivo, naglasio je  načelnik općine Ervenik Predrag Burza.

Za vlasnika vjetroparka dvojben je omjer podjele novca između Knina i Ervenika, zbog čega je na Trgovačkom sudu u Zagrebu provedeno i vještačenje.

Iz odgovora tvrtke C.E.M.P.: "... Sudski vještak razradio je tri različite mogućnosti izračuna omjera za isplatu naknade, a to zapravo samo govori u prilog C.E.M.P.-ovoj tvrdnji da obveza nije utvrđena dok se jedinice lokalne samouprave ne dogovore oko točnog postotka raspodjele ili dok to umjesto njih ne odredi sud."

Predmet spora u upravnom postupku komunalna su davanja. Iz CEMP-a tvrde - to nije njihova obveza.

Iz odgovora C.E.M.P.-a: "... I komunalnu naknadu i doprinos trebao bi sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu plaćati vlasnik zemljišta, a to je Republika Hrvatska."

I čini se da su u pravu. Iako mjerodavno ministarstvo na upit grada Knina jasno odgovara da i komunalnu naknadu i doprinos treba plaćati investitor iz ključnog dokumenta - iz ugovora o korištenju prostora to ne proizlazi.

- Mi ugovor imamo i ugovoru nema stavke da je to preneseno. Znači, nije izrijekom preneseno na investitora. Mi ćemo sad ići sa rješenjem za plaćanje komunalnog doprinosa upravo na Republiku Hrvatsku, jer nemamo na koga drugoga, najavio je gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić.

Jednom kad se ovaj gordijski financijsko-pravosudni čvor razmrsi, čini se da će nemali dio ceha za projekt stoljeća, od kojega je Zagora trebala procvjetati, platiti država, odnosno porezni obveznici.