HRT-ove snimke poplave u Zagrebu 1964.
26.10.2018.
15:55
Autor: I.H./HRT
Sava se izlila iz korita na više od 6.000 ha užeg zagrebačkog područja, gdje su živjele 183.000 građana. U 8 sati ujutro zabilježen je vodostaj od 514 centimetara.
U noći s 25. na 26.10.1964. Zagreb je poplavljen. Nakon dugotrajnih kiša, gornjem toku rijeke Save je porasao vodostaj.
Rijeka je nabujala i probila nasipe. Izlila se iz korita na više od 6.000 ha užeg zagrebačkog područja, gdje su živjele 183.000 građana. U 8 sati ujutro zabilježen je vodostaj od 514 centimetara.
Građani su se organizirali oko brzog podizanja privremenih nasipa i spašavanja ljudi. Voda je ipak prodrla u trošne trnjanske i trešnjevačke kuće, te u tek izgrađene nebodere. Posljednja zapreka bujici bile su vreće pijeska postavljene pokraj Studentskog centra. Studentski domovi bili su odsječeni od ostatka grada visokom vodom koja ih je okružila.
Najveću pomoć u ublažavanju posljedica poplave pružale su snage JNA. Posljedice poplave bile su katastrofalne - poplavljena je trećina Zagreba. Najviše su stradala naselja Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb.
Uništeno je 10.000 stanova, 3 297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoceste, izgubljeno je 65 % građevinskog materijala iz skladišta, a šteta je nastala i na nizu drugih materijalnih i kulturnih dobara.
Procjenjuje se da je ukupna šteta iznosila 100 milijardi jugoslavenskih dinara ili 8,19 % nacionalnog dohotka u SR Hrvatskoj. Zagrebu je pomoć stizala iz svih krajeva svijeta.
Glavno prometno sredstvo tada su bile splavi i čamci. Nakon poplave, odlučeno je da se podigne trajni nasip i uredi korito Save tamo gdje protječe kroz grad.
Rijeka je nabujala i probila nasipe. Izlila se iz korita na više od 6.000 ha užeg zagrebačkog područja, gdje su živjele 183.000 građana. U 8 sati ujutro zabilježen je vodostaj od 514 centimetara.
Građani su se organizirali oko brzog podizanja privremenih nasipa i spašavanja ljudi. Voda je ipak prodrla u trošne trnjanske i trešnjevačke kuće, te u tek izgrađene nebodere. Posljednja zapreka bujici bile su vreće pijeska postavljene pokraj Studentskog centra. Studentski domovi bili su odsječeni od ostatka grada visokom vodom koja ih je okružila.
Najveću pomoć u ublažavanju posljedica poplave pružale su snage JNA. Posljedice poplave bile su katastrofalne - poplavljena je trećina Zagreba. Najviše su stradala naselja Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb.
Uništeno je 10.000 stanova, 3 297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoceste, izgubljeno je 65 % građevinskog materijala iz skladišta, a šteta je nastala i na nizu drugih materijalnih i kulturnih dobara.
Procjenjuje se da je ukupna šteta iznosila 100 milijardi jugoslavenskih dinara ili 8,19 % nacionalnog dohotka u SR Hrvatskoj. Zagrebu je pomoć stizala iz svih krajeva svijeta.
Glavno prometno sredstvo tada su bile splavi i čamci. Nakon poplave, odlučeno je da se podigne trajni nasip i uredi korito Save tamo gdje protječe kroz grad.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora