Šaravanja: RH otvorenija, stabilnija i privlačnija za povratnike nego prije

U posljednje vrijeme sve je veće zanimanje naših iseljenika za povratak u domovinu. Najviše onih iz europskih zemalja, no raste i broj povratnika iz ostatka svijeta. U Hrvatskoj matici iseljenika danas se razgovaralo o brojnim prednostima koje donosi njihov povratak.

"Nisam se htio pitati što bi bilo da sam ostao u Sydneyju"

Gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist u Hrvatskoj gospodarskoj komori i useljenik iz Australije. Došao je prije 27 godina u Hrvatsku u bitno drukčijim okolnostima nego što su današnje. Otkrio je koji mu je bio motiv.

- Motiv je bio da sam bio slobodan. Nisam imao ni obitelj ni kredite, a imao sam priliku istražiti svijet i nisam se htio pitati u ovim godinama u Sydneyju što bi bilo da je bilo. Uzeo godinu dana neplaćenog dopusta od rada u Ministarstvu financija Novog Južnog Walesa i nisam se vratio, ispričao je Šaravanja o povratku u Hrvatsku.

Hrvatska je danas otvorenija i stabilnija nego prije 27 godina

Šaravanja je dao analizu koliko je Hrvatska drugačija u odnosu na prije 27 godina kad se vratio.

- Hrvatska je znatno drugačija, i to u boljem smislu. Nikad se bih se odlučio okušati u Hrvatskoj da nisam bio uvjeren da ćemo ući u NATO savez i u EU, što se i dogodilo, naravno. Danas je hrvatsko društvo, a i da ne govorim o hrvatskoj ekonomiji, daleko otvorenije, kazao je Šaravanja.

Dodao je kako je Hrvatska iskoristila jako puno potencijala od ulaska u EU.

- Kad razgovaram s našim članicama (tvrtke članice u HGK, op.a.), koje su uspješne i izvoznici, govore da su im se otvorila "rajska vrata" ulaskom u EU. Ako gledamo makroekonomske pokazatelje, sad smo u fazi kasnoga rasta, znači fazi rasta 6-7 godina, a neravnoteže u ekonomiji su višestruko niže nego u ranijim fazama rasta. Tako da je hrvatska ekonomija daleko stabilnija, Hrvatska se daleko više i afirmirala, ne samo u EU-u nego i u svijetu. I onda me uopće ne iznenađuje da se ljudi vraćaju iz Njemačke i iz ostalih zemalja u Hrvatsku, istaknuo je Šaravanja.

U Hrvatskoj ljudi danas češće mijenjaju poslove nego prije

Šaravanja je promijenio u poslovnoj karijeri sedam tvrtki, odnosno poslova, dok je u Hrvatskoj često bilo da zaposlenik cijeli život radi u istoj kompaniji. 

- Kad govorimo o tome kakva je Hrvatska danas u odnosu na vrijeme kad sam ja došao, tada je bio daleko zastupljeniji stav da ćete se negdje zaposliti i tamo ostati. Sad vidim da puno više ljudi mijenja poslove, kao što sam ih ja mijenjao, rekao je Šaravanja.

Dodao je kako mu je perspektiva iz Australije donijela da se raduje svakoj promjeni. 

- Došao sam iz stabilne i razvijene zemlje koja tako funkcionira, i sa svakom promjenom, sa svakom reformom je Hrvatska zapravo korak bliže zapadnjačkom idealu. I to vidimo i na tržištu rada gdje ljudi danas imaju i više prilika i fleksibilniji su, što je jako dobro, istaknuo je Šaravanja.

Ljudi se vraćaju zbog sigurnosti i sve manjih razlika u primanjima

Šaravanja smatra da se ljudi više vraćaju u Hrvatsku te je rekao koji su im ključni razlozi.

- Jedan dio su gospodarske prilike u Hrvatskoj. Razlika u primanjima, odnosno ono što ostane za diskrecijsku potrošnju nakon što ste platili stan, automobil i sve drugo, sve je manja između Hrvatske i bogatijih zemalja. Također iz razgovora s raznim ljudima i poduzetnicima koji su zaposlili ljude koji su se vratili, često se spominje da je Hrvatska sigurna zemlja, da se djeca igraju na ulici, u parkovima, da mogu ići sama u školu. To su elementi života u određenim zemljama na Zapadu koji su se izgubili ili se itekako gube, naglasio je Šaravanja.

Različiti obrazovni sustavi izazov su za povratnike

Na kraju je Šaravanja objasnio koliki je izazov za povratak različiti obrazovni sustav.

- Iz vlastitog iskustva, otac sam dvoje djece, mogu reći da je meni teško nekada njima pomoći jer je australski obrazovni sustav kroz koji sam ja prošao drugačije koncipiran. Tako da je meni nekada teško odgonetnuti kako da uopće svojoj djeci pomognem naučiti ono što trebaju za ispite, rekao je.

Dodao je kako se obično ne slaže s njima kada pokuša dati nekakav kontekst.

 - Nije bit samo dati ispit nego nešto i naučiti. Ali to su ti različiti sustavi. I jedan i drugi imaju svoje koristi, i dobre i loše strane. Ali to je meni otežavajuća okolnost. Mogu misliti kako je to za povratnike koji imaju djecu u školskoj dobi. To bi moralo biti još teže s obzirom na to da su moja djeca tu rođena pa govore hrvatski pa im je puno lakše nego djeci doseljenika koji su učili u Australiji, Kanadi, Njemačkoj, Italiji i drugdje, kazao je Šaravanja.

Hrvati iz svijeta sve češće biraju povratak u domovinu

Sve više Hrvata iz Južne Amerike odlučuje se na povratak u domovinu. Najviše ih dolazi iz Čilea, Bolivije, Kolumbije i Argentine. Iz Buenos Airesa stigla je i Maria, znanstvenica koja radi u Institutu za istraživanje migracija.

- Ključno mi je bilo obiteljsko putovanje kad sam bila u Dubrovniku pet dana s mamom, bakom i djedom. Tu se nešto probudilo, otvorilo u meni i onda sam išla istražiti svoje korijene i saznala sam programe koje država ima za studiranje jezika izvan Hrvatske i u Hrvatskoj i nekako sam došla, dobila i stipendije, ispričala je Maria Florencia Luchetti, znanstvena savjetnica u Institutu za istraživanje migracija.

Vraćaju se i iz Sjeverne Amerike. Josip Joe Bašić, poznat kao vlasnik licencije festivala Ultra u Splitu, rođen je i školovan u Kanadi. Nakon 10 godina rada zaputio se u Hrvatsku.

- Ja sam tu skoro 30 godina s radnim iskustvom. U tih 30 godina sam razvijao firmu. Stvarno mogu reći da sam svoje vizije i želje ispunio tu u Hrvatskoj. Kao kad je moj otac u Kanadu došao s vizijom american dreama (američki san, op.a.) ja sam se isto tako vraćao u Hrvatsku s istim snom, kazao je Josip Joe Bašić, osnivač agencije MPG.

U Ministarstvu demografije i iseljeništva ističu da je 2024. zabilježen rekordni broj povratnika - 13.300.

- Uglavnom govorimo o omjeru preko 95 posto o ljudima koji dolaze iz zemalja europskog gospodarskog prostora i to najviše iz zemalja kao što su Njemačka, Austrija i Irska. Preliminiarni podaci kolega iz Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da bi broj povratnika za 2025. godinu trebao biti za nekoliko tisuća ljudi veći nego što je to bilo u 2024. godini, izjavio je Mladen Barać, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva.

Pozitivan trend se nastavlja. U Hrvatsku se, i to iz Francuske, vratio i današnji predstojnik Ureda predsjednika Vlade. Napominje da u iseljeništvu ima gotovo jednak broj Hrvata kao i u domovini te da je važno poticati suradnju, no, kako kaže, odnos mora biti drugačiji nego u prošlosti.

- Nije to samo nekakva nostalgija nego zapravo razvojna prilika Hrvatskoj, ali isto tako životna prilika za naše povratnike. Mislim da to treba biti jedan odnos koji je, kako bi se reklo na engleskom, win-win - na zajedničku korist, istaknuo je Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH.

Gospodarski rast, sustavi mjera i poticaja - sve su to čimbenici zbog kojih je povratak u Hrvatsku sve privlačnija opcija.