Hrvatska pred povijesnom odlukom o ulasku u europski klub bez granica

07.12.2022.

Zadnja izmjena 19:48

Autor: V.K./HRT/Hina

Granični prijelaz

Granični prijelaz

Foto: Tomislav Miletic / Pixsell

Sutra se u Bruxellesu očekuje konačna odluka o ulasku Hrvatske u šengenski prostor s prvim danom 2023. koju jednoglasno treba donijeti Vijeće ministara unutarnjih poslova država članica Europske unije. Posljednjih je tjedana bilo nedoumica, vezano uz potporu Austrije ulasku Hrvatske u Schengen, no to je  je u međuvremenu otklonjeno. Uoči povijesne odluke za Hrvatsku, za Dnevnik HTV-a iz Bruxellesa je izvijestila je dopisnica Jasna Paro. 

- Sutra, malo poslije podneva očekujemo pozitivnu odluku o ulasku Hrvatske u Schengen. Sve ukazuje na to da će odluka o hrvatskom ulasku u Schengen dobiti pozitivni glas svih država koje imaju pravo glasa kada je u pitanju odlučivanje o proširenju Schengena, a to su sve države članice EU-a koje jesu u Schengenu, osim pet koje nisu, a to su Cipar, Irska, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, rekla je Jasna Paro


Podsjetila je na izreku briselskih diplomata koja kaže da u Bruxellesu ništa nije gotovo dok sve ne bude gotovo.


- Prošlog tjedna na sastancima Odbora stalnih predstavnika, odnosno veleposlanika pri EU-u, a to je tijelo koje priprema odluke i dokumente za vijeća, nijedna država nije imala primjedbe na hrvatski ulazak u Schengen. Sastanak tog tijela održan je i danas, i prema diplomatskim izvorima, o Hrvatskoj se nije ni raspravljalo. Isti diplomatski izvori upozoravaju da svaka država ima pravo u svakom trenutku izraziti svoje rezerve, dodala je. 


Objasnila je da neke države, a to su Slovenija, Nizozemska i Danska, osim pozitivnih mišljenja svojih vlada moraju imati i pozitivne odluke tijela svojih nacionalnih parlamenata. 


- Znamo da je slovenski parlament dao zeleno svjetlo za Hrvatsku, ali i za Rumunjsku i Bugarsku, o kojima će se također sutra raspravljati. Slična je potvrda stigla i iz švedskog parlamenta za sve tri države, a danas i iz danskog. Ostao je nizozemski parlament, koji će o tome odlučivati sutra. Ta je tema na dnevnom redu u isto vrijeme kada u Bruxellesu počinje Vijeće ministara unutarnjih poslova. Nećemo moći imati odluku Vijeća dok ne stigne pozitivno mišljenje iz Nizozemske, izvijestila je dopisnica iz Bruxellesa. 


- Što se tiče Bugarske i Rumunjske, te su se dvije države u posljednje vrijeme silno trudile da uđu u proces odlučivanja o proširenju Schengena i češko predsjedništvo sutra će na stol ministrima staviti dvije odluke - jednu koja se odnosi na Hrvatsku i drugu koja se odnosi na Rumunjsku i Bugarsku. Znamo da neke zemlje, sigurno Austrija i Nizozemska, imaju rezerve što se tiče Rumunjske i Bugarske, kazala je Paro. 


Vidimo, do posljednjeg trenutka koliko je proces pristupanja Schengenu vrlo složen i osjetljiv, to ne samo tehnički, jer radi se o čuvanju granice, nego iznad svega i politički, rekla je i najavila izjavu premijera Plenkovića.    



Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije u četvrtak će odlučivati o primanju Hrvatske u šengensku zonu bez putovnica, koja omogućuje slobodno kretanje više od 400 milijuna ljudi unutar 26 zemalja članica.

Jedna od najspornijih točki bila je sposobnost Hrvatske da nadzire najdulju vanjsku kopnenu granicu EU-a, u vrijeme kada migracija ostaje ključni izazov, navodi AFP u svojoj analizi.

Ako Hrvatska u četvrtak dobije odobrenje za ulazak u najveće područje bez granica na svijetu, kolone vozila na njezinim granicama sa susjedima u EU-u postat će povijest, najavljuje AFP.


Zahtjev Zagreba za članstvo u šengenskom prostoru 2016. također je došao u osjetljivom trenutku za Europu.

Milijuni migranata, mnogi iz zona sukoba, riskirali su od 2015. svoj život da bi ilegalno ušli u EU, a 2020. je počela pandemija COVID-a.

Obje krize prisilile su šengenske zemlje da ponovno uvedu određene granične kontrole.

Plenković: Glede ulaska Hrvatske u Schengen nijedna država nema rezervu

Premijer Andrej Plenković je istaknuo da je današnji sastanak u Podstrani posebno važan zbog sutrašnje odluke o pristupanju schengenskom prostoru. Time je, dodao je, ostvaren još jedan cilj europskih integracija jer smo mi 23. članica Schengena.

- To je izrazito kompliciran i zahtjevan proces i nije to došlo nekakvim poklonom, ili uobičejenim hodogramom ili kalendarom, nego trudom i radom resora i ispunjavanjem kriterija i vrlo vještim vanjskopolitičkim zastupanjem nacionalnih interesa. Hrvatska je spremna za Schengen i ja očekujem da nakon današnjeg sastanaka, a praktički imam trenutnu komunikaciju s našom stalnom predstavnicom koja je danas na sastanku veleposlanika članica EU-a, pripremajući sutrašnji sastanak ministara vanjskih poslova, glede Hrvatske niti jedna država nema niti jednu rezervu, rekao je premijer Plenković.


Ako Hrvatska u četvrtak dobije zeleno svjetlo za ulazak u Schengen - potencijalno uz Bugarsku i Rumunjsku - kilometarske kolone vozila na graničnom prijelazu Bregani sa Slovenijom odlaze u prošlost.

Bregana je jedan od 73 kopnena prijelaza na granici Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom koji će prestati postojati.

- Prvog siječnja uklonit ćemo barijere i granični promet bit će slobodan, rekao je za AFP načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno.

U zračnim će lukama promjena stupiti na snagu 26. ožujka zbog tehničkih zahtjeva.

Turisti i kamioni

Hrvatska se nada da će članstvo u Schengenu ojačati njezinu unosnu turističku industriju.

Zemlja s 3,9 milijuna stanovnika ugostila je ove godine četiri puta više posjetitelja, većinom iz drugih država EU-a.

Ukidanje graničnih kontrola omogućilo bi turistima da brže stignu do hrvatskih destinacija, rekao je nedavno direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

- Međunarodni prijevoznici bit će oduševljeni, rekao je AFP-u Vladimir Jurčec iz nacionalne udruge cestovnih prijevoznika.

Ukidanje provjera na granicama uštedjet će im šest do deset sati tjedno.

- Nema više gužvi i višesatnog čekanja, istaknuo je vozač kamiona Filip Svetličić čiji je kamion na putu za Italiju zapeo u višekilometarskoj koloni na izlasku iz Hrvatske preko Bregane.

Hrvatska će se 1. siječnja pridružiti i klubu jedinstvene valute EU-a, eurozoni.

Izazov - ilegalne migracije

Od ulaska u EU prije gotovo deset godina, Hrvatska je imala težak zadatak - nadzirati najdulju vanjsku kopnenu granicu bloka.

Granica, duga više od 1350 kilometara s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, područje je koje je zloglasno po trgovini migrantima, drogom i oružjem.

Najizazovnija je 1011 kilometara duga granica s BiH, koja uz to što je najdulja, sastoji se i od teškog terena ispresijecanog rijekama i krševitim planinama.

Ne očekuje se da će se situacija na hrvatskim granicama sa susjedima izvan EU-a mnogo promijeniti od 1. siječnja jer je Zagreb već uveo pravila šengenske zone za postupanje s vanjskim granicama.

- Hrvatska već godinama primjenjuje šengenske procedure i koristi sve potrebne alate za takve granične kontrole, rekao je Ničeno.

Policija kaže da je borba protiv ilegalne migracije bila i ostaje najzahtjevniji zadatak za oko 6500 graničnih policajaca.

Nevladine organizacije i mediji opetovano su optuživali hrvatsku policiju za često nasilno vraćanje migranata, ali Zagreb te optužbe oštro demantira.

Hrvatska je na opasnoj balkanskoj migrantskoj ruti, kojom su prošle stotine tisuća budućih tražitelja azila iz Azije, Afrike, s Bliskog istoka tijekom europske migrantske krize od 2015. do 2016.

Ruta je službeno zatvorena 2016., ali migranti koji žele ući u zapadnu Europu nastavili su se njome koristiti, iako u mnogo manjem broju. No, ove godine njihov se broj znatno povećao.

Gotovo 130.000 ljudi, uključujući žene i djecu, otkriveno je na ruti od početka 2022. To je 170 posto više nego 2021., prema Frontexu.

Hrvatska je do studenog registrirala oko 30.000 ilegalnih migranata, gotovo 150 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Područje Stare Gradiške postalo je žarište za migrante koji pokušavaju prijeći rijeku Savu u malim čamcima pa čak i plivajući unatoč niskim temperaturama.

Hrvatska policija i njihovi kolege iz EU-a navode da su dvije stvari ključne za rješavanje problema - borba protiv trgovaca ljudima i suradnja zemalja kroz koje migranti pokušavaju proći.

- Ljudi koje uhitimo posljednji su u lancu (krijumčarenja) - vozači, rekao je Ničeno.

- No uz suradnju i analizu, možemo uhvatiti bande i organizatore, dodao je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!