18:32 / 14.08.2020.

Autor: Eugen Husak/Dnevnik 2/B.A./HRT

Hrvatska ima 428 općina, Danska samo 98

-

-

Foto: - / -

Ustrojem lokalne razine vlasti rijetki su zadovoljni. Traže se promjene.
428 općina, 127 gradova, 20 županija plus Grad Zagreb, 576 načelnika, gradonačelnika i župana sa 745 zamjenika. Ukupno 1321 lokalni dužnosnik. Građane u svim tim jedinicama lokalne uprave predstavljaju 8354 vijećnika. Ustrojem lokalne razine vlasti rijetki su zadovoljni. Traže se promjene, ponajprije da sve te općine, gradovi i županije ne budu sami sebi svrha nego da napokon počnu raditi u korist građana.

Mala zemlja za veliku administraciju. Jer kad se na tako maloj površini natiska 428 općina, 127 gradova, 21 županija, drukčiji je zaključak teško izvesti. Otprilike jednako velika, ali znatno bogatija Danska, na primjer, ima samo pet regija i 98 općina.

Ružić je mala općina s oko 1500 stanovnika u šibenskom zaleđu. Na plaće troje zaposlenih troše petinu izvornog prihoda koji iznosi oko 2,6 milijuna kuna. Načelnik je volonter i ne prima ni lipe naknade, ali zamjenik profesionalac stoji 7500 kuna bruto.

- Samoodrživi smo, imamo projekte, provodimo projekte, provodimo europske projekte... Konkretno, sad smo proveli projekt izgradnje dječjeg vrtića uz 100- postotno financiranje od 6 milijuna kuna, kaže Ante Bijuk, načelnik općine Ružić.

U Slavoniji na području Satnice Đakovačke živi oko 2200 stanovnika. U općini radi četvero ljudi. Načelnik ima plaću oko 8800, a zamjenik okruglih 700 kuna. Općinski proračun iznosi oko 5 milijuna kuna, a na hladni pogon troši se desetina tog novca. Ostatak ide za lokalne potrebe.

- Financiraju se ponajprije naše udruge, sport, kultura tu se radi novi vatrogasni dom, školstvo - mi financiramo prijevoz učenika, hranu, školske knjige, govori nam Željko Šimić, načelnik općine Satnica Đakovačka.


Međimurska Belica ima 3100 stanovnika, a izvorni prihod općine prelazi 6 milijuna kuna. Stalno su zaposlene tri osobe, a komunalnog redara i spremačicu dijele sa susjednim Domašincem. Na hladni pogon u kojem načelnik dobiva 6300, a zamjenica 700 kuna - troše 7% izvornih prohoda.

- Mi imamo oko 40 milijuna kuna vrijednosti imovine, od društvenih domova, groblja, zdravstvenih ustanova, ambulanta, sportske građevine - to je potrebno održavati, netko o tome mora voditi brigu, kaže Zvonimir Taradi, načelnik općine Belica.

Kad su brigu o malim općinama vodili iz nekih drugih, većih centara, slažu se sva trojica načelnika, njihovi su krajevi dobivali mrvice. A mještani kažu - jesmo za ukidanja, ali, naravno, ne i naše općine:

- Ni čuti, ma kakvi, pa nitko vam to ne bi podržao...

- Ne treba ukidati općine, onda morate za svaku sitnicu ići u grad, gužve se stvaraju, a sad imamo svoju općinu.

- Ne. Onda bi trebal nekam iti.

Profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da je reforma potrebna, ali ne nužno radikalnim ukidanjem općina, nego njihovom funkcionalnom transformacijom i povezivanjem.

- Na razini općina i gradova sve treba svesti na te urbane centre kojih je 120 - 130. Sve općine oko njih funkcionalno povezati s gradovima u jednu mrežu životnih organskih cjelina, kaže Koprić.

Veći centri bi, kaže, logistički, vodili komunalne poslove i zajedničke službe, čime bi se smanjili troškovi za građane. No, prije toga, zaključuje Koprić, potrebno je reformirati sustav županija koje su premale i preslabe za velike projekte pa trpe i mali ispod njih.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!