Hrvatska je povezana - Pelješki most večeras se otvara za promet

Od ponoći ćemo se napokon moći voziti Pelješkim mostom. Betonsko-čeličnom konstrukcijom teškom kao 30 Eiffelovih tornjeva. Najvećim hrvatskim infrastrukturnim projektom sufinanciranim iz europskih fondova s nepovratnih 357 milijuna eura kojima je pokriveno 85 posto troškova. Besplatno ćemo se voziti preko Neretvanskog kanala - mostom dugim gotovo dva i pol kilometra - visokim 55 - širokim 22 i pol metra, postavljenim na 12 stupova. Večerašnjim puštanjem u promet dokinut će se teritorijalni dis-kontinuitet nastao prije više od tri stoljeća, kada je tadašnja Dubrovačka Republika prepustila dio obale Osmanskom Carstvu.

Zagrmjele su trube pokraj novog mosta. Slavi se od ranog jutra jer ovaj je dan Hrvatska dugo čekala.

- Ovo je nešto nepojmljivo, povijesni trenutak, rekao je Juraj Hršak iz Krapine.

I nije jedini. Nikola iz Šibenika doveo je slijepog prijatelja jer prije nekoliko godina kad je most bio samo san - razgovarali su koliko bi on značio Hrvatskoj.

- Da se Hrvatska spoji, rekao je da mu je ikako doći na taj mosti, iako ne vidi. Želio je osjetiti taj dah i ja sam mu rekao da to smatra riješenim. Zato smo došli danas tu, rekao je Nikola.

Hrvatski branitelj Jure Dragobratović most nije doživio, a sanjao ga je.

- Sada sam prešla most zajedno s njim. Gleda me. Ispunjavam njegov životni san, ja sam sretna tu, rekla je Marina Dugobratović, supruga hrvatskog branitelja. 

Koliko mostovi spajaju ljude potvrdila je i ova grupa prijatelja. Bračani i Osječani.

- Spojili smo jug i sjever Hrvatske. Most je odličan, fantastičan. Vidi se da je robustan, da je dobro izgrađen, nema primjedbe. Nikakve, rekao je Kazimir Lončarević iz Osijeka.

Pelješki most, tvrdi njegov projektant, jedan je od 5 najvećih europskih mostova izgrađenih u ovom stoljeću. I jedan od arhitektonski najizazovnijih. Jer temelji su mu u mekanom morskom dnu, na seizmološki aktivnom području, a iznad mora pušu i snažni vjetrovi.

- Mislim da smo to uspješno riješili, sa jednim inventivnim konstrukcijskim konceptom. Znači, semiintegralna konstrukcija na pilonima. Nemamo nikakvih ležajeva, nemamo nikakvih prigušivača, objasnio je Marijan Pipenbaher, glavni projektant Pelješkog mosta. 

Zbog mekanog terena piloni su zabijani u tlo i do 130 metara pod morem.

- Kada bi ih dizalica uspravila i pustila da lagano uđu u dno, oni bi svojom težinom utonuli po 60-70 metara u to muljevito dno i tek onda bi se počeli nabijati. Nabijali bi se i 100 metara u mulj do tvrde površine, rekao je Nikša Kaleb, ronilac prilikom gradnje mosta.

Dok se gradilo, u krugu od 100 kilometara zabilježeno je 40-ak potresa, ali most je sve izdržao. Podrhtavanje tla pilone je pomicalo do 18 centimetara.

- Na ovom mostu nitko nije umro niti ostao invalid što je jako rijetko kod ovakvo velikih mostova, dodao je Pipenbaher.

Najveći teret podnijeli su kineski građevinari. Njihov hrvatski predstavnik kaže da je na gradilištu najviše strepio kad se pojavio COVID 19 jer je postojala bojazan da most neće biti završen na vrijeme.

- Tu si Kinezi, moram i to reći, stvarno su podnijeli najveću žrtvu jer su cijelo vrijeme, najviše zadnje 2 godine bili izolirani od vanjskog svijeta i posvećeni na posao, rekao je Ivica Granić, predstavnik kineskih izvođača.

A rijetkim preostalim Kinezima danas je, čini se, od mosta na kojem su se pošteno naradili, zanimljiviji bio linđo. Zaorila se i imotska ganga. 

Premijer Andrej Plenković u Dubrovniku je prilikom predstavljanja velike monografije o mostu poručio je da je nakon niza opstrukcija iz BIH i jučerašnjih prijetećih prosvjeda u Sarajevu - svima jasno što ovaj objekt znači Hrvatskoj.

- Ovaj most nije luksuz, on je Hrvatskoj nužnost. Nužnost, rekao je.

Prvi put javnosti je pokazao i pismo koje je sve promijenilo. Nakon dugoga lobiranja dobio ga je iz Bruxellesa.

- I onda je stiglo pismo Jean Claudea koji je rekao "OK, 357 milijuna eura je tu". To nismo nikad do sad objavili, toga čak nema ni u Vašoj monografiji. Bilo bi fora da smo Vam dali, ali malo je nezgodno, dodao je premijer.

Za jug Hrvatske od danas život će biti manje nezgodan. Most život znači. Pelješki vinari to najbolje znaju.

- Jer smo mi svu našu robu, ako bi je željeli prevesti preko Neuma, morali posebnu dokumentaciju i to nas je uvijek ograničavalo. Međutim, uz to fizičko olakšanje papirologije, nama će to puno značiti i psihološki jer smo postali i napokon i dio Hrvatske, rekao je Ivo Đuričić, pelješki vinogradar.

Pa je u čast mostu već proizvedeno i posebno vino.

- Vino je iznimno pitko i traženo na tržištu i već su neke količine i prodane. Nadamo se da će tako i nastaviti i nakon samog otvorenja mosta, Tonči Ragušići, pelješki vinogradar.

Otvaranjem mosta jug Hrvatske, kao i cijela država, simbolično prebacuju u višu brzinu. Stoga će se večeras točno na pola puta, na sredini mosta, sastati najbrži dubrovački vozač Niko Pulić i Nevera, najbrži električni automobil na svijetu. I tako zauvijek povezati Hrvatsku. Poanta je da se sretnu točno u jedan metar na sredini mosta.