Svjedoci umiru, tragovi nestaju: Sudbina 1725 osoba još je nepoznata

Trideset i pet godina od izbijanja srpske agresije i početka Domovinskog rata, Hrvatska još traga za 1725 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, a unatrag godinu dana zaključen je postupak traženja za 21 osobu.

Podaci su to koje je Hini, uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, dostavilo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja od listopada 2016., završno su identificirani posmrtni ostaci 343 osobe, od kojih je 108 osoba dulje vrijeme bilo neidentificirano.

Traga se za još 1725 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa. Među njima je 320 osoba čiji se nestanak i stradavanje vežu uz grad Vukovar, što predstavlja najveću skupinu neriješenih slučajeva povezanu s jednim gradom i ostaje posebno težište rada nadležnih tijela Republike Hrvatske.

Svjedoci umiru, vrijeme protječe

Pri tome najveće probleme u potrazi za nestalim osobama predstavlja nedostatak vjerodostojnih podataka o prikrivenim lokacijama grobnica, a protek vremena istodobno sužava mogućnosti prikupljanja novih saznanja i povećava zahtjevnost provjere postojećih.

- Svjedoci umiru, a mjesta grobnica danas se nalaze u prostoru čija je konfiguracija znatno promijenjena nasipavanjem, izgradnjom, odlaganjem otpada ili drugim zahvatima, upozorava Ministarstvo. 

Dodatnu prepreku predstavljaju i dezinformacije, osobito kada se neprovjereni navodi ponavljanjem prikazuju kao utvrđene činjenice. Ipak, unatoč sve nepovoljnijim uvjetima traganja, otkriveno je sedam masovnih i više od 45 pojedinačnih grobnica, a od listopada 2016. ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 235 osoba.

Najveći broj nestalih osoba, kao i najveći broj dosad pronađenih masovnih i pojedinačnih grobnica, nalazi se na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, gdje su otkrivene 72 masovne grobnice, a još se traga za 539 osoba.

Posebno zahtjevno područje rada ostaje i Banovina odnosno Sisačko-moslavačka županija s 44 otkrivene masovne grobnice i 463 još uvijek nestale osobe.

Od listopada 2016. do listopada 2026. provedena su cjelovita terenska istraživanja na 453 lokacije na kojima je pretraženo više od milijun četvornih metara površine. Od toga je na području hrvatskog Podunavlja istraženo 210 lokacija, u Sisačko-moslavačkoj županiji 107, a u Požeško-slavonskoj 31 lokacija.

Petrovačka dola

Najzahtjevnija lokacija u dosadašnjem procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu je Petrovačka dola u Vukovaru gdje se sustavna istraživanja provode od travnja 2022. te su do sada rezultirala pronalaskom posmrtnih ostataka i završnom identifikacijom 38 hrvatskih branitelja i civila, većinom nasilno odvedenih na području Vukovara u jesen 1991.

- Ovo je područje nominalno dugogodišnje odlagalište otpada, ali i lokacija masovnog grobišta najstrašnijih zločina počinjenih u Domovinskom ratu, gdje su tijela ubijenih premještana kako bi se prikrila lokacija na kojoj su na kraju završila. Namjera je ovdje bila ključna, izjavio je premijer Andrej Plenković koji je početkom studenoga, u pratnji ministra Tome Medveda, obišao Petrovačku dolu.

Terensko istraživanje na vukovarskom Priljevu

Ministarstvo hrvatskih branitelja navodi da se i na vukovarskom Priljevu provodi iznimno složeno terensko istraživanje lokacije čija je konfiguracija znatno izmijenjena u odnosu na ratno razdoblje, osobito na području staroga korita rijeke Vuke.

Tijekom okupacije Vukovara, ali i poslije, ondje su odlagane velike količine građevinske šute i otpada, a dosad je istražena površina od približno 8500 četvornih metara, uz 15.850 četvornih metara pregledanog i izvezenog otpada i građevinske šute. Posmrtni ostaci dosad nisu pronađeni, a Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja sa sustavnim istraživanjem.

Od 2014. srbijanska strana nije dostavila nova saznanja

Ministarstvo hrvatskih branitelja upozorava da od 2014. srbijanska strana nije dostavila nova, operativno iskoristiva saznanja koja bi dovela do pronalaska osoba za kojima Hrvatska traga. Stoga bi predaja identificirane dokumentacije i/ili omogućavanje pristupa relevantnim arhivima ili dostava konkretnih podataka o grobnicama predstavljali jasan i mjerljiv pokazatelj promjene u postupanju Srbije, neovisno o tome tko obnaša vlast.

- Republika Hrvatska na tome će nastaviti inzistirati kroz bilateralnu suradnju i pristupni proces Srbije Europskoj uniji, osobito Poglavlje 23, jer je riječ o ostvarivanju prava obitelji na istinu, a svaka daljnja odgoda smanjuje mogućnost pronalaska njihovih najbližih, ističu.

Navode i da bi najviše pomogla izvorna dokumentacija o asanaciji bojišta organiziranom prikupljanju, prijevozu i pokapanju posmrtnih ostataka te o njihovim naknadnim premještanjima.

Jednako su važna saznanja određenih konkretnih osoba koje se nalaze u Srbiji, a koje su prema tadašnjim dužnostima ili neposrednom sudjelovanju u asanaciji i premještanjima mogle raspolagati podacima o sudbini žrtava te dokumentacija koju je Srbija predala Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju koja nije javno dostupna, nego se nalazi u zaštićenoj bazi.