HND i SNH: Na Svjetski dan slobode medija počast ubijenim novinarima u Ukrajini

03.05.2022.

09:08

Autor: V.K./HRT/Hina

Svjetski dan slobode medija

Svjetski dan slobode medija

Foto: Davorin Visnjic / PIXSELL

Okupljanjem pred zgradom Novinarskog doma Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske odali su i utorak na Svjetski dan slobode medija počast novinarima ubijenima u ratu u Ukrajini, ali i svim novinarima i novinarkama čija je sloboda rada ugrožena.

U javnoj akciji pet minuta do podne, ispred spomen-ploča novinarima ubijenima u antifašističkoj borbi i Domovinskom ratu, čelnici HND-a predsjednik Hrvoje Zovko, potpredsjednici Branko Mijić i Goran Gazdek te predsjednica SNH Maja Sever sa desetak kolega držali su fotografije novinara i novinarki koji su poginuli u ratu u Ukrajini.

- Vrlo važno je to što smo na ovom simboličnom mjestu gdje su iznad nas spomen ploče za ljude koji su poginuli u u antifašističkoj borbi, Domovinskom ratu, izvještavajući o istini. Nažalost, ta povijest se ponavlja, i danas naši kolege i kolegice ginu u Ukrajini. Ne samo da ginu nego im se i prijeti, namjerno ih se ubija. Bilo nam ja važno Svjetski dan slobode medija početi upravo tim prisjećanjem i odavanjem počasti kako bi naglasili da je važno zaštititi sigurnost medija, ti kolege i kolegice su glas istine i javnosti, zbog toga je važno vrlo glasno i jasno zatražiti od svih vlada, vojskovođa i državnika da poduzmu konkretne mjere u zaštiti novinara i novinarki koji rade svoj posao, koji izvještavaju iz rata, ali i izvještavaju o korupciji, političkim marifetlucima, rekla je Maja Sever, predsjednica sindikata novinara Hrvatske.

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever pročitala je izvatke iz Deklaracije za Ukrajinu iz Perugie u kojoj stoji kako je ruska invazija na Ukrajinu još jednom naglasila suštinsku ulogu neovisnog, etičnog novinarstva, koje informira građane i pomaže im u donošenju životno važnih odluka te koje poziva moćnike na odgovornost.

- Kao moćan protuotrov za dezinformacije i propagandu, koje su karakteristike hibridnog rata, i kao stup demokracije o kojem ovise druge slobode i prava, novinarstvo u Ukrajini podvrgnuto je stravičnom udaru. Ciljanje novinara, njihovo mučenje i ubijanje odvratno je i mora se zaustaviti. Odgovorni moraju biti privedeni pravdi prema nacionalnim i međunarodnim zakonima, istaknula je Sever.

U Deklaraciji se navodi kako moraju prestati online-napadi na novinarske organizacije i novinare te se najoštrije osuđuju ruski napadi na slobodu medija i slobodu govora u Ukrajini. Izražava se solidarnost za svim novinarima i neovisnim medijima koji prate rusku agresiju na Ukrajinu.

Što je veća prijetnja životima i mogućnostima ukrajinskih novinara da rade svoj posao, to će veći biti naši napori da im damo podršku. Financiranje, zaštitna oprema, smještaj, obuka, radni prostor u stranim gradovima i psihosocijalna podrška - učinit ćemo sve što možemo kako bismo podržali naše ukrajinske kolege da nastave izvještavati, navodi se u deklaraciji.

Deklaraciju su uz Europsku federaciju novinara i još 149 organizacija potpisali i HND SNH te se u njoj zahtijeva da odmah prestanu mučenja i ubijanja novinara u Ukrajini.

Potpredsjednik HND-a Branko Mijić rekao je kako novinari gromoglasno šute a njihov glas se čuje. "I svaka naša žrtva je korak bliže onom danu koji u svakom kutu ovog svijeta mora biti dan slobode, a ne pogibija medija. I zato danas ne slavimo dok kolege i prijatelji ginu i skapavaju u tamnicama, danas smo ovdje samo s jednom porukom: Nećemo odustati, istina je na našoj strani. Borba se nastavlja", poručio je Mijić.  

Hrvatska na 48. mjestu indeksa medijskih sloboda u svijetu

Hrvatska je na indeksu medijskih sloboda u svijetu ove godine na 48. mjestu (sa 70,42 boda) od 180 zemalja obuhvaćenih godišnjim Svjetskim indeksom medijskih sloboda za 2022. što predstavlja napredak u odnosu na godinu ranije kad je bila na 56. mjestu (72,05 boda).

Najbolje stoji po pitanju pravnih indikatora (38.) a najgore društvenih (64.), prema indeksu koji je u utorak objavila organizacija Reporteri bez granica (RSF).

Iako je medijska scena u Hrvatskoj postala raznolika i dinamična, vlada ne uspijeva zaštititi novinare od pravnih pokušaja da ih se ušutka, te od organiziranog kriminala, ocjenjuje RSF dodajući u izvješću da i sama vlada predstavlja prijetnju slobodi tiska.

Hrvatska, s manje od četiri milijuna stanovnika, ima skroman, ali raznolik medijski sektor. Svaki dan izlazi nekoliko nacionalnih novina, ali je njihovo vlasništvo koncentrirano jer dvije medijske kuće, Styria i Hanza Media, kontroliraju tri četvrtine tržišta.

Dvije velike privatne televizijske mreže, Nova TV i RTL, pružaju nacionalnu pokrivenost, natječući se s javnim HTV-om, dok je većina radijskih postaja prisutna samo lokalno.

Rad novinara u Hrvatskoj može biti opasan, ističe RSF. Novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal i ratne zločine, osobito na lokalnoj razini, često su mete kampanja uznemiravanja, dok fizički napadi, prijetnje i kibernetičko nasilje predstavljaju veliki problem. Vlasti šute, ocjenjuje RSF, a i dalje se miješaju u upravljanje HTV-om.

Kleveta je u Hrvatskoj kazneno djelo na što se redovito pozivaju političari i gospodarstvenici kako bi obeshrabrili novinare od propitkivanja njihova rada. Osim toga, vrijeđanje Republike, njezina grba, himne ili zastave kažnjivo je kaznom do tri godine zatvora. Još ozbiljnije, komentari koji se smatraju "ponižavajućima" kriminaliziraju se. SLAPP tužbe i dalje su pošast, s gotovo tisuću sudskih postupaka protiv novinara ili medijskih organizacija, piše RSF.

Pandemija Covid-19 produbila je financijsku krizu koja je već zahvatila hrvatske medije, što je dovelo do daljnjeg smanjenja uredničkih plaća. Kao rezultat vladine akcije iz 2016., neprofitni mediji izgubili su dio svog financiranja. U pokušaju rješavanja financijskih problema, velike novine sve više pristaju na partnerstvo s vladom u održavanju događanja, što postavlja pitanja o neovisnosti medija, upozorava RSF.

Zločini koje su počinile hrvatske snage tijekom rata za neovisnost 1991.-1995. i dalje su zabranjena tema, piše RSF. Novinari koji se bave tim pitanjem mogu biti metai uznemiravanja. Nacionalistički pokreti i oni bliski Katoličkoj crkvi često su izvor ovih napada, navodi RSF. Novinari koji istražuju slučajeve korupcije, posebno na lokalnoj razini, trpe napade organiziranih kriminalnih skupina.

Od 2008. godine nema ubijenih novinara, ali se svake godine događaju fizički napadi i zastrašivanje novinara, posebice tijekom prosvjeda, završno navodi RSF.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!