Hrvatska je pristupanjem u Vijeće Europe preuzela ulogu izgradnje institucija koje služe građanima i promiču njihov standard, što čini već 30 godina, poručeno je u četvrtak u Saboru.
29.10.2026.
11:19
Autor: Pe.F./Dnevnik/HRT/Hina
Hrvatska je pristupanjem u Vijeće Europe preuzela ulogu izgradnje institucija koje služe građanima i promiču njihov standard, što čini već 30 godina, poručeno je u četvrtak u Saboru.
Hrvatska 6. studenoga obilježava 30. godišnjicu primanja u punopravno članstvo Vijeća Europe kao 40. članica, a danas se obilježava svečanost tim povodom u Hrvatskom saboru. Osnovana poslije Drugog svjetskog rata, 1949. godine, ta organizacija sa sjedištem u Strasbourgu promiče ljudska prava, razvoj demokracije i vladavinu prava.
- Bilo je to opredjeljenje mlade države za Europu u kojoj se snaga države mjeri poštovanjem dostojanstva čovjeka neovisno o njegovu podrijetlu, uvjerenjima ili životnim okolnostima, ocijenila je Andreja Metelko-Zgombić, izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova.
- Za Hrvatsku to nije bila samo čast već i preuzimanje obaveza, rekla je državna tajnica Metelko-Zgombić, jer ljudska prava i demokracija podrazumijevanu odgovornost države i djelotvornu zaštitu svakog pojedinca.
S državnom tajnicom složio se i Mate Granić, tadašnji ministar vanjskih poslova koji je potpisao pristup toj paneuropskoj organizaciji.
- Kada sam susreo novinare nakon potpisivanja, samo sam rekao: "To je dio demokracije", prisjeća se. Bio sam tada vrlo sretan, kaže o događajima iz 1996. godine.
Sve države članice potpisnice su Konvencije o zaštiti ljudskih prava, koja propisuje pravo na život, slobodu i sigurnost, pošteno suđenje, poštovanje privatnog i obiteljskog života i pravo na brak. Propisuje i slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, izražavanja, okupljanja i udruživanja.
Sigurnost i sloboda nisu suprotstavljene vrijednosti, a dugoročna stabilnost počiva na institucijama kojim građani mogu vjerovati, ocijenila je državna tajnica, što za Hrvatsku znači podržavati djelotvornu zaštitu ljudskih prava i provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava.
Europski sud za ljudska prava institucija je koju je osnovalo Vijeće Europe kao sud koji razmatra zahtjeve u kojima se navodi da je država ugovornica prekršila ljudsko pravo navedeno u Konvenciji.
Konvencijom se zabranjuju ropstvo i prisilni rad, kazna bez zakona, diskriminacija i zloupotreba prava, a dodatnim je protokolom zabranjena i smrtna kazna.
Vijeće Europe institucija je koja nema veze s Europskom unijom i obuhvaća sve države Europe osim Bjelorusije, koja joj nikada nije ni pristupila, i Rusije, koja je izbačena nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora