U Okučanima počast braniteljima odao državni vrh

U Okučanima je svečano obilježena 32. godišnjica akcije Bljesak, jedne od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu, kojom je oslobođena zapadna Slavonija. 

Malo više od sedam tisuća hrvatskih vojnika i policajaca u manje od 32 sata vratilo je 500 četvornih kilometara teritorija koji je četiri godine bio okupiran. U oslobađanju zapadne Slavonije poginuo je 51 branitelj, 162 su ranjena.

U 5 sati i 21 minutu započela je vojno-redarstvena operacija Bljesak, a snažnim udarima hrvatskih snaga brzo je slomljen otpor neprijatelja. U manje od 32 sata oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara okupiranog teritorija zapadne Slavonije, čime je otvoren put kasnijoj operaciji Oluja.

U spomen na te dane, Okučanima je i ove godine odzvanjala budnica, dok su nebo nad mjestom nadlijetali Rafalei, kao podsjetnik na sve koji su slobodu platili životom.

Kod spomen-obilježja „Kristalna kocka vedrine“ položene su ruže za 51 poginulog hrvatskog branitelja. Obilježavanju 31. obljetnice operacije Bljesak nazočio je i državni vrh, a za poginule branitelje i civile služena je misa zadušnica.

Sve o obilježavanju 31. obljetnice VRO-a Bljesak donosimo u nastavku:

- Pripremali smo se, ali nismo znali točan datum kad ćemo krenuti u akciju. Normalno da se uvijek moramo sjećati svih naših kolega, palih suboraca, i svih onih koji su pretrpjeli velike žrtve, rekao je Dražen Musić, sudionik VRO-a Bljesak.

Bljesak - akcija koja je navijestila oslobađanje Hrvatske

Operaciju Bljesak odobrio je hrvatski državni i vojni vrh na čelu s predsjednikom Republike dr. Franjom Tuđmanom, a nakon što su pobunjeni Srbi koncem travnja 1995. godine prekršili dogovor o prometnicama, odnosno zatvorili promet na okupiranom dijelu autoceste Zagreb-Lipovac.

Operacija je počela 1. svibnja 1995. u 5,21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri smjera, s istoka, sjevera i zapada. Snažnim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor srpskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, središte pobune Okučani i Stara Gradiška.

U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

Munjevita akcija, koju su predvodile gardijske postrojbe, uz snažnu topničku i raketnu potporu, te potporu specijalne policije, pješaštva i zrakoplovstva, pokazala je kako je Hrvatska spremna i za složenije operacije, a što se potvrdilo samo tri mjeseca kasnije, u operaciji Oluja, kojom je definitivno slomljena srpska pobuna započeta balvan revolucijom u kolovozu 1990. godine.

U operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

U toj operaciji Srbi su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku u jesen 1991. zrakoplovom JNA MIG-21 prebjegao u Austriju.

Za odmazdu napadnuti Zagreb, Karlovac, Sisak, Jastrebarsko

Na poraz u Bljesku, srpske pobunjeničke snage su 2. i 3. svibnja odgovorile nizom osvetničkih terorističkih napada na civile u hrvatskim gradovima - Zagreb je napadnut raketama s kasetnim punjenjem, stanovnici Karlovca i Siska topničkim projektilima, a napadnuto je i Jastrebarsko.

Srpski su pobunjenici napali samo središte Zagreba raketnim sustavom "Orkan" s kasetnim punjenjem, tzv. "zvončićima". U tim su napadima, među ostalim, pogođene Vlaška i Draškovićeva ulica, Dječja bolnica u Klaićevoj, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti.

Ubijeno je sedmero, a ranjeno 176 civila.

U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca srpske su se snage bezuvjetno predale, što je bio konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.