Kako se definira i provodi program HRT-a i na što ide novac od pristojbe

Hrvatska radiotelevizija dio je europske kulturne stečevine javnih medijskih servisa. Njezina misija je kvalitetnim, vjerodostojnim i raznolikim programom čuvati i promicati europske vrijednosti i temeljna ljudska prava te nacionalne i kulturne vrijednosti. Također, pridonosi stvaranju suvremenoga hrvatskog društva. No Hrvatska radiotelevizija ima i obveze - jedna od njih je poštovanje Ugovora koji svakih 5 godina sklapa s Vladom Republike Hrvatske. No prije samog potpisivanja provodi se javna rasprava u kojoj i vi možete sudjelovati.

A gosti u HTV-ovoj emisiji Studio 4 danas su pokušali približiti kako se definira i provodi program Hrvatske radiotelevizije. 

Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Robert Šveb iznio je kraću povijest sustava javnih medija u Europi. Naveo je da je BBC prvi pokrenuo koncept javnog medijskog servisa koji će služiti cjelokupnoj javnosti i biti financiran od nje.

- Nakon Drugog svjetskog rata taj koncept se proširio uglavnom Zapadnom Europom, a nakon pada komunističkih režima i cijelom Europom. I danas je to dominantni sistem, rekao je Šveb.

Dodao je da je HRT prošao tranziciju od državnog ka javnom mediju te da danas zakonski okvir regulira da HRT svakih pet godina ima obavezu ugovoriti s predstavnikom javnosti - u ovom slučaju Vladom RH - vrijednost koju mora isporučiti javnosti za javni novac koji prikuplja pristojbom.

Predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo rekao je pak da "treba puno mašte i dobre volje da bi se ovo nazvalo ugovorom". Rekao je i da je HRT državna tvrtka i državna radiotelevizija, te da ne zna zašto bi to bilo sporno.

- To ne znači automatizmom da država uređuje programe, postavlja ljude, ali da je to državna radiotelevizija - to je nesporno, rekao je Kedžo.

Kedžo je rekao i da je HRT u kriznim vremenima pokazao koliko vrijedi i zašto je tu.

Predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac rekao je da su HRT-ove ugovorne obaveze strahovito velike, puno veće od komercijalnih kuća. Poručio je da HRT mora čuvati i razvijati profesionalne standarde.

- Ono što se javnom servisu ne smije dogoditi - to je da ne smije svoga slušatelja, gledatelja ili posjetitelja prevariti, rekao je Popovac.

Kedžo je rekao da misija HRT-a nije da bude najgledaniji i najslušaniji, već da mu je zadatak "beskrajna vjerodostojnost".

- Ljudi HRT-u moraju moći vjerovati. Ne zato što će ih zakon natjerati, nego zato što će se uvjeriti da je tamo istina, dodao je.

O pristojbi

U emisiji je također predstavljeno na koji se način dijeli novac prikupljen pristojbom. Od 80 kuna, istaknuto je, svega 37 odlazi na proizvodnju programa, a ostalo su sve obaveze, porezi...

Šveb je napomenuo da pristojba nije rasla od 2010. godine, iako je u Zakonu o HRT-u visina definirana određenim postotkom od prosječne neto plaće u Hrvatskoj, što znači da bi danas bila puno viša.

Naveo je i da u zakonu stoji da HRT minimalno 15 posto programskog budžeta treba ponuditi na tržište kreativne industrije, gdje nezavisni producenti nude svoja kreativna djela.

- Konkretno, ove godine radi se o skoro 90 milijuna kuna koje će HRT po tom članku uložiti u nezavisne kreativne industrije, dodao je Šveb.

Popovac je rekao da pristojba osigurava pluralizam medija u Hrvatskoj i demokratsko društvo kakvo imamo.

- Mediji su kritična infrastruktura demokracije, poručio je.

Rekao je i da kulturni i javni sadržaj košta, te da se moramo boriti protiv silnih polarizacija u društvu.

- Uloga javnog medija je da smiruje, da stvara javnost, da njeguje javnost, da uzgaja tu javnost, i ja mislim, koliko god kritičara bilo, da HRT to radi, rekao je Popovac.

Kedžo je rekao da obveze koje HRT kao javni servis ima - i u dobrom dijelu to ispunjava - koštaju, nisu atraktivne i nisu isplative, te da zato i postoje obveze ubiranja javne pristojbe.

- Kad bi djecu pitali što bi oni za lektiru, nikad se tamo ne bi našao ni Matoš ni Krleža, ali to ipak postoji kao obveza, rekao je.

Popovac je ustvrdio da je HRT za veličinu zemlje i svoju financijsku snagu "jedan jako pristojan javni servis".

U emisiji je istaknuto i da HRT puno sredstava ulaže u prilagodbu programa osobama s teškoćama.

- Svaku kategoriju, a posebno najranjivije kategorije, moramo što više zastupati. I onda ćemo opravdati i pristojbu, poručio je Popovac.

Kedžo je između ostalog spočitnuo upotrebu stranih riječi poput "stage" u HRT-ovom Dnevniku. HRT mora paziti da je hrvatski jezik identitetska kategorija ove zemlje i društva, poručio je.

Digitalne platforme

Otvorena je i tema digitalnih platformi. Šveb je rekao da su se mediji drastično promijenili od vremena kada su postojali samo radio i televizija.

- Poznata je činjenica da u cijelom svijetu, ne samo u Hrvatskoj, ljudi sve manje vremena troše na linearne sadržaje, bilo da je u pitanju radio ili linearni televizijski kanali, a istovremeno sve više našeg vremena posvećujemo raznim ekranima - jesu li to mobiteli, računala, rekao je Šveb.

Šveb je rekao da je platforma HRTi dobro prihvaćena među publikom, ali da je sad došlo vrijeme da je se unaprijedi i da u programskom smislu postane nešto gdje će neki sadržaji biti objavljeni prije nego na linearnim kanalima. Najavio je i posvećivanje mladoj publici koja je, kako je rekao, televizijski ekran u potpunosti napustila.

Povećanje pristojbe?

Na pitanje planira li se povećanje pristojbe, Popovac je odgovorio:

- Nije da se planira, ali definitivno - ravnatelj je rekao, od 2010. godine nije došlo do korekcije, imamo inflatorna kretanja, i definitivno je da će se u nekoj budućnosti morati korigirati visina pristojbe.

Popovac je pritom naglasio da bez HRT-a nema ni tržišta hrvatskih audiovizualnih djela, kao ni većine lokalnih i regionalnih radio postaja i televizija, većine neprofitnih nakladnika elektroničkih publikacija...

- Uzročno-posljedično, nema kvalitetnog novinarstva. I pitanje je onda kakvo društvo imamo. Kažem - javni servis je bitka za bolje hrvatsko društvo, rekao je Popovac.