07:01 / 15.01.2022.

Autor: HRT

Hrvatska slavi 30. obljetnicu međunarodnog priznanja

Dan kad je Hrvatska međunarodno priznata

Dan kad je Hrvatska međunarodno priznata

Foto: HTV / HRT

Republika Hrvatska obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti, obljetnicu međunarodnog priznanja, u sjećanje na 15. siječnja 1992. kada je hrvatsku neovisnost priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije.

Hrvatska je toga dana postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je, uz Svetu Stolicu, odigrala bitnu ulogu u njezinu priznavanju te potaknula ostalih jedanaest članica Europske unije da priznaju neovisnost i suverenitet RH.

Priznanje u jeku Domovinskog rata

Priznanje je Hrvatska dočekala u jeku Domovinskog rata, kada je gotovo trećina zemlje bila pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika, a na svoje je, tog 15. siječnja međunarodno priznate, granice izašla tek nakon šest godina, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja. Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon njezina proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija, a već idući dan novonastale države uzajamno su se priznale.

Hrvatski branitelj

Hrvatski branitelj

Foto: HTV / HRT

Istodobno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991., a prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.). Slijedila ju je Ukrajina (11. prosinca) te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca). Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila u Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama Europske unije.

Dva dana prije EU, 13. siječnja, Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.

Franjo Tuđman

Franjo Tuđman

Foto: HTV / HRT

Nakon što je Hrvatsku priznala Europska unija, tijekom tog 15. siječnja 1992. slijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Australije, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Veliki dan hrvatske povijesti 

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Zatim su, među ostalima, slijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) te Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala članica Ujedinjenih naroda.

Slavlje na dan kad je Hrvatska međunarodno priznata

Slavlje na dan kad je Hrvatska međunarodno priznata

Foto: HTV / HRT

Misa povodom obljetnice priznanja

Povodom 30. obljetnice međunarodnog priznanja zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je euharistijsko slavlje u župnoj crkvi sv. Blaža u Zagrebu. Svetoj misi nazočli su premijer Andrej Plenković uz ministre Tomu Medveda, Gordana Grlića Radmana, Davora Božinovića i Ninu Obuljen Koržinek te predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković. Izjave za javnost tom su prigodom dali Mate Granić i Gordan Grlić Radman. 


- Da se Hrvatska nije obranila nikad ne bi bila međunarodno priznata, a najzaslužniji za to su bili osobno prvi predsjednik Franjo Tuđman, hrvatski branitelji, Vlada demokratskog jedinstva i hrvatska diplomacija, poručio je bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić.

- Afirmacija za modernu i suvremenu Hrvatsku trajala je i u narednom razdoblju. U usporedbi s ranijim razdobljem - u ovih 30 godina Hrvatska je učinila velika postignuća. Danas smo ravnopravna članica EU-a, NATO-a i članica smo svih najvažnijih međunarodnih asocijacija, kazao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Kod spomen- obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, ministar obrane Mario Banožić s izaslanstvom Vukovarsko srijemske županije na čelu sa županom Damirom Dekanićem, položio je vijenac i zapalio svijeće za sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu. Banožić je poručio kako su hrvatski branitelji nositelji istine o Domovinskom ratu i neizostavni element novih generacija koje trebaju poštovati i voljeti svoju državu. S takvim promjenama u društvu dokazujemo kako niti jedna žrtva nije uzaludna, dodao je.

Na 30. obljetnicu međunarodnog priznanja RH i 24. obljetnice završetka mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, izaslanstvo Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom, položilo je vijenac kod Spomen-obilježja na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Molitvu za hrvatsku domovinu i sve žrtve iz Domovinskog rata predvodio je župnik župe sv. Filipa i Jakova, fra Ivica Jagodić.

U Vukovaru je izaslanstvo SDP-a podno Križa za slobodnu Hrvatsku na ušću Vuke u Dunav položilo cvijeće i zapalili svijeću. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin kazao je kako je 30. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske prigoda da se oda priznanje zaslužnima za to, ali i podvuče crta te podnesu računi o onome što je bilo dobro, ali i loše.

Obljetnica priznanja obilježit će se i osvjetljavanjem zgrade i Veleposlanstva RH u Beču. Svjetla na zgradi upalit će se uz nazočnost počasne gošće Edith Mock, udovice nekadašnjeg ministra vanjskih poslova dr. Aloisa Mocka, a koja je značajni svjedok vremena u danima političke borbe svoga supruga i njegovih političkih istomišljenika za priznanje Hrvatske u Austriji.

Na 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske, Hrvatska radiotelevizija prisjeća se sudbonosnih vremena za hrvatsku samostalnost. U povodu toga, večeras u 20:10 na Prvom programu HTV-a emitirat ćemo specijalnu emisiju, a u 21:15 dokumentarni film Priznanje Hrvatske.

U specijalnoj emisiji gosti u studiju Mate Granić, Gordan Grlić Radman, Stojko Vranković, Miroslav Ćiro Blažević, Franjo Gregurić, Božo Kovačević i Miomir Žužul evocirat će uspomene na 15. siječnja prije 30 godina. Kroz reportaže i izjave svjedoka vremena podsjetit ćemo na sve okolnosti borbe za neovisnost Hrvatske.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!