Hrvatska u regiji najbrže rastuće tržište podatkovnih centara

Hrvatska je trenutačno prva u regiji srednje i istočne Europe po godišnjoj stopi rasta kapaciteta podatkovnih centara, a u tom sektoru ima više prednosti koje bi u budućnosti trebala dodatno iskoristiti, rečeno je u utorak na Croatian Data Center Summitu 2026.

Kako je istaknuto na konferenciji koju je organizirala Hrvatska udruga data centara (HRDCA), europska ulaganja u podatkovne centre do 2031. procjenjuju se na 176 milijardi eura, a Hrvatska je trenutačno prva u regiji srednje i istočne Europe po godišnjoj stopi rasta kapaciteta, koja iznosi 30 posto. Prema izvješću Europske udruge podatkovnih centara (EUDCA), slijedi je Poljska s 15 i Rumunjska s 14 posto.

Predsjednik HRDCA Goran Đoreski je poručio da Hrvatska ima poziciju koju bi se trebala potruditi iskoristiti, a govoreći o njenim prednostima, na prvom mjestu je apostrofirao mir i sigurnost, što je važno i u kontekstu trenutačnih događanja u svijetu. 

- Često kada dođe do ratnih sukoba meta su i podatkovni centri. Mi se s tim problemima se ne moramo nositi, rekao je.

Hrvatske prednosti u odnosu na dobar dio jugoistočne Europe su i članstva u Europskoj uniji, šengenskoj zoni te europodručju.

Između ostalog, po riječima Đoreskog, priliku predstavlja i činjenica da na razvijenim tržištima zapadne Europe ima sve manje raspoložive energije, pa je u nekim vrlo razvijenim gradovima već jako teško graditi podatkovni centar.

- Iz perspektive učinkovitosti podatkovnih centara nudimo izvrsne uvjete, ali najvažniji aspekt je pristup energiji. U mogućnosti smo ponuditi ono što većina europskih zemalja ne može, a to je pristup velikim kapacitetima energije za podatkovne centre, objasnio je Piotr Kowalski iz Polish Data Center Associationa.

Đoreski je istaknuo da se trenutačno praktički svi servisi koji se koriste za poslovne i privatne svrhe, kako u Hrvatskoj tako i u jugoistočnoj Europi, zapravo uglavnom pružaju iz zapadne Europe.

- Samo prelaskom servisa koji se sada nalaze u zapadnoj Europi i servisiraju jugoistočnu Europu, mogli bi postići eksponencijalni rast našeg tržišta bez da išta drugo napravimo. I tome moramo stremiti. Ne smijemo se zatvoriti u vlastite granice, poručio je Đoreski.

- Dana centri su stvarno kralježnica današnjeg društva. Sve se digitalizira, a svi ti podaci koji se digitalno obrađuju naravno da moraju negdje biti smješteni i obrađeni i to su upravo dana centri, poručio je Igor Grdić, dopredsjednik HRDCA-e.

Govoreći o hrvatskim nedostatcima, između ostalog je apostrofirao relativno slabo razumijevanje industrije podatkovnih centara.

- Dana centri su polako nešto bez čega ne dolazi ni hitna pomoć, bez čega ne možete razgovarati ni sa kime telefonom, avioni ne lete, ništa od toga. To je dio našeg svakodnevnog života kakvog ga vidimo. Može se živjeti u šumi i brvnari, ali da bi društvo funkcioniralo danas su dana centri nezamjenjivi, tvrdi Đoreski.

Habijan: U Hrvatskoj trenutačno u razvoju šest projekata podatkovnih centara

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan je iznio podatak da u Hrvatskoj ima oko 70 podatkovnih centara, većina ih je javna, 22 privatna, a ukupne su površine oko 18.000 kvadratnih metara te instalirane snage 20,7 megavata (MW).

U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji šest projekata podatkovnih centara koji su u fazi razvoja ili izgradnje, dodatne snage od 14 MW, a prema riječima Habijana oni svjedoče velikoj želji privatnih partnera da ulažu u takve centre upravo u Hrvatskoj.

Na pitanje novinara, ministar o projektima nije otkrio više detalja, tek kazavši da se u njih ne ubraja nedavno najavljeni projekt izgradnje podatkovnog centra u Topuskom.

Habijan je istaknuo da se intenzivno radi na digitalizaciji javne uprave, pri čemu je cilj da do 2030. sve usluge građanima i trgovačkim društvima budu dostupne na internetu, a što generira i rastuću potrebu za podatkovnim centrima. Izdvojio je projekt e-Građani, koji u ovom trenutku ima oko 2,2 milijuna korisnika i pruža gotovo 120 usluga, kazavši da on "pokazuje da idemo u dobrom smjeru".

Dio izlaganja posvetio je pitanju europske regulacije područja digitalnih tehnologija. Unatoč digitalnom "omnibusu" koji ide prema pojednostavljenju regulative, ministar je Europskoj komisiji prigovorio "priličnu sporost" u njenu donošenju, s obzirom i na brzinu promjena u sektoru.

- U pogledu normativnog okvira, država treba biti partner, jer pretjerana regulacija ne smije "ubiti" inovacije i istraživanje te potaknuti nekonkurentnost u odnosu na Kinu i SAD, poručio je.

Habijan je naglasio i važnost digitalnog suvereniteta jer "država ako želi govoriti da je suverena" mora brinuti i o svojoj digitalnoj infrastrukturi, kao i svojim podacima.

Kada su podatkovni centri u pitanju, rekao je da možda i najveće ograničenje može predstavljati energija. 

- O tom pitanju apsolutno moramo razgovarati, ne smije biti tabu tema, pogotovo u svjetlu nekih novih najavljenih investicija, rekao je.