Hrvatska vatrogasna zajednica: Ne spaljujte biljni otpad!

Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) pozvala je u petak građane da ne spaljuju biljni otpad jer to često uzrokuje požare, te savjetuje da ga zbrinu na ekološki način, kompostiraju ili odlože u reciklažna dvorišta, čime se i pomaže u održivom gospodarenju otpadom. 

- Apeliramo na građane da biljni otpad zbrinjavaju na ekološki način koji može uključivati kompostiranje čime stvaramo prihranu za sadnju i sjetvu te time smanjujemo vlastite troškove i pridonosimo sigurnosti. Također, biljni otpad može se zbrinuti i u reciklažna dvorišta čime pomažemo u održivom gospodarenju otpadom, priopćila je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ).

U HVZ-u kažu kako dolazak sve ljepšeg vremena za vatrogasce znači povećan broj intervencija na požarima otvorenog prostora. Naime, proljetno je razdoblje doba u kojem građani počinju s poljoprivrednim radovima koji uključuju spaljivanje biljnog otpada: od trave, lišća i orezanog granja, koji često postaju uzrokom požara. Vjetar, nepripremljenost za moguće širenje požara ili ostavljanje otvorenog plamena bez nadzora, samo su neki od razloga za nastanak požara velikih razmjera, upozoravaju vatrogasci. 

Objašnjavaju kako je spaljivanje biljnog otpada zastarjela i vrlo opasna radnja koja utječe na sigurnost građana jer se plamen lako može proširiti na stambene objekte i okolno raslinje te dovesti u opasnost ljudske živote. Također, spaljivanje uzrokuje i onečišćenje zraka te zagađenje zemljišta i vode, a negativno utječe i na sastav hranjivih tvari u tlu i nanosi velike štete biljnom i životinjskom svijetu. Mnoge životinje u požaru gube svoje stanište i ugibaju od dima i vatre.

Nerijetko je ugrožena i cestovna sigurnost kada se spaljivanje provodi blizu prometnica, a dim tada otežava vozačima vidljivost.

Velike kazne za počinitelje

U Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici ističu kako je zbrinjavanje biljnog otpada regulirano odlukama jedinica lokalne i područne samouprave, a za svako loženje vatre na otvorenom prostoru nužno je prethodno pribaviti odobrenje nadležne vatrogasne službe.

Ako zbog požara nastane materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni se za požar izlažu prekršajnim i kaznenim prijavama te zatvorskim kaznama.

Za izazivanje požara novčane kazne su u iznosu od 1.990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nehaja novčane kazne su od 260 do 1.990 eura. Uz kazne predviđene Zakonom o zaštiti od požara odredbe Kaznenog zakona predviđaju i kazne zatvorom od šest mjeseci do pet godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom. Ako su ova djela učinjena iz nehaja, kazne su do tri godine zatvora.

- Brinimo o sebi i sigurnosti bližnjih - svako naše odgovorno ponašanje doprinosi smanjenju broja požara i nesreća! Brinimo o okolišu - svojim odlukama pridonosimo zdravlju sviju! Ako primijetite požar odmah pozovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112, poručuju iz Hrvatske vatrogasne zajednice. 

Policija poziva građane na poštivanje mjera 

Iz policije su pozvali građane na dosljedno poduzimanje propisanih sigurnosnih mjera prilikom spaljivanja korova i suhe trave na otvorenom prostoru, upozoravajući da aktualne vremenske prilike pogoduju nastanku i širenju požara koji mogu ugroziti i ljudske živote.

Karlovačka policije u petak je upozorila građane da vremenske prilike pogoduju nastanku i širenju požara na otvorenom prostoru, a u većini slučajeva uzrok je nekontrolirano spaljivanje korova i suhe trave na poljoprivrednom zemljištu.

Takvi se požari, ističu, zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote.

Navode i da su na njihovu području lani zabilježena ukupno 363 požara, od čega ih je 269 buknulo na otvorenom prostoru.

Lani u požarima jedna osoba poginula, tri ozlijeđene

Osim materijalne štete, od posljedica požara jedna je osoba smrtno stradala, jedna je teško, a dvije lakše ozlijeđene.

U odnosu na 2021. godinu, ukupan broj požara je povećan (od ukupno 209 požara 137 je bio na otvorenom prostoru), pa iz policije građane pozivaju na dosljedno poduzimanje propisanih sigurnosnih mjera prilikom spaljivanja korova i suhe trave na otvorenom prostoru.

Podsjećaju da su županijske vlasti, Odlukom o mjerama za sprječavanje nastajanja požara na otvorenom prostoru, propisale da je prije spaljivanja suhe trave, korova i drugih tvari te loženje otvorene vatre, potrebno poduzeti odgovarajuće preventivne mjere da se vatra ne proširi na druge površine i objekte.

Tvari koje se spaljuju zato se moraju premjestiti na dovoljnu udaljenost od vodova električne energije, javnih cesta, željezničkih pruga, industrijskih postrojenja, stambenih građevina i drugih objekata koje bi vatra ili dim mogli ugroziti.

Oko mjesta spaljivanja nužan sigurnosni pojas od najmanje tri metra

Oko mjesta spaljivanja potrebno je očistiti sigurnosni pojas u krugu najmanje tri metra, a ovisno o količini tvari i veličini površine koja se spaljuje, potrebno je osigurati nazočnost dovoljnog broja punoljetnih osoba sposobnih za gašenje požara.

Uz mjesto spaljivanja potrebno je osigurati odgovarajuću opremu i priručna sredstva potrebna za gašenje (lopate, vodu i drugo), ovisno o vrsti i obimu tvari koja se spaljuje, a spaljivanje treba obaviti samo danju i za mirna vremena, dok je prijavu o namjeri spaljivanja nužno podnijeti nadležnoj vatrogasnoj postrojbi.