Obranjena Hrvatska Kostajnica: prvi put testiran protupoplavni sustav

U Hrvatskoj Kostajnici vodostaj rijeke Une u velikom je porastu od jučer ujutro. Na snazi su izvanredne mjere obrane od poplave. Danas je prvi put testiran novi protupoplavni montažno-demontažni sustav koji je spriječio poplavu u Hrvatskoj Kostajnici.

- Novi sustav po prvi puta obranio je Hrvatsku Kostajnicu od nove poplave. Iza nas sada nalazi se ta nova barijera, ona je dugačka oko 550 metara. Ona se sada postavila za samo dva dana i dalje će naravno prema potrebi njeni dijelovi će se montirati i demontirati ovisno naravno o razini vodostaja Rijeke Une, izvijestila je novinarka HRT-a Iva Vukadin.

Dodala je da što se tiče trenutačnog stanja, ono je pod kontrolom.

- Iako je vodostaj Rijeke Une doista brzo rastao, jučer u 9 sati ujutro vodostaj Rijeke Une bio je na 166 centimetara, a sada je na 389 cm, rekla je.

Navela je da su stanovnici Hrvatske Kostajnice navikli su i na jaču i bržu Rijeku Unu i na njene više vodostaje.

- Moram podsjetiti, primjerice, prošle godine u svibnju vodostaj je bio na oko 5 metara kada su bile poplavljene ulice Hrvatske Kostajnice, istaknula je.

Stanovnici sada pozdravljaju ovaj novi sustav.

- Evo nakon godina truda i rada pronašlo se jedno trajnije rješenje za obranu od poplava, izvijestila je.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković pojasnio je kako je ovaj sustav puno učinkovitiji od prijašnjeg.

- Kada su bile velike mjere obrane od polava ovdje u Kostajnici, znali smo imati i do 250 pripradnika OSRH, tu su bili i vatrogasci kao i licencirane tvrtke za obranu od poplava - 500 ljudi, a sada sustav možemo posložiti s 20-ak ljudi i nekoliko dana, rekao je.

Gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan ustvrdio je kako je imovina građana sačuvana.

- Osim sigurnosti čovjeka, očuvana je njihova imovina, a uz sve, tokom izvođenja radova, očuvan je okoliš i kulturna baština, dodao je.

Protupoplavni sustav

Izgradnja novog sustava zaštite od poplave dugog tisuću 520 metara dovršena je u studenom prošle godine. Najveći dio čini čvrsta brana dok je oko 540 metara, uz zaštićenu povijesnu jezgru grada, montažna.   

- Jučer smo ih tijekom cijelog dana postavljali. One vrše svoju funkciju, vidimo manja procijeđivanja ali uzrok tih procjeđivanja su također i voda koja dolazi s brijega i ova kiša koja je cijelu noć padala na ovom području, rekla je Tatjana Dovranić Kardaš iz Hrvatskih voda.

Novi sustav, iako je u ovim trenucima na prvom pravom ispitu, mogao bi značiti kraj problema stanovnika Hrvatske Kostajnice koji vode borbu s visokim vodostajima rijeke Une i po nekoliko puta godišnje. 

- Pa ovo za sada izgleda dobro, ne znam. Vidjet ćemo kasnije ako to ne bude propuštalo. Ovo za sada izgleda dobro, kazao je Anđelko Šapina iz Hrvatske Kostajnice.

- Dobro mi se čini, koliko sam vidio izgleda da je ispunio svrhu. Zadovoljan sam. Voda bi već bila vjerojatno na ovome putu, dodao je Krešimir Vičić.

Očekuje se rast Une od 10 centimetara

- U svakom slučaju se mogu puno sigurnije osjećati što se tiče imovine. Mi moramo na vrijeme dobiti prognoze da možemo montirati ovaj sustav, dodala je Dovranić Kardaš.

Na primjeru Hrvatske Kostajnice vidjet će se u kojoj je mjeri sustav učinkovit i je li primjenjiv i za neke druge lokacije u Hrvatskoj.

- Pri ovim vodostajima nije bilo nikakve šanse da ovdje stojimo, voda bi nam bila već do prsa. Ono što smo mi zadovoljni što je ovo još jedan uspješan projekt Vlade RH i Grada Hrvatske kostajnice u svim ovom nepogodama koje su nas snašle u proteklim godinama, zaključio je gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan.

Prema prognozama Hrvatskih voda, vodostaj rijeke Une će tijekom dana rasti za još 10-ak centimetara i dosegnut će razinu od oko 400 centimetara. Dežurne ekipe bit će na terenu sve dok se voda ne povuče, ali ističu kako očekuju da za novi sustav obrane od poplava, najavljeni vodostaj ne bi trebao predstavljati probleme.

Vodostaji rijeke Une u porastu su u posljednja 24 sata, u Hrvatskoj Kostajnici porasli su za gotovo 2,5 metra te su na snazi izvanredne mjere obrane od poplava, a na tom području će se koristiti i protupoplavni montažno-demontažni sustav.

Vodostaj Une u 8 sati u Hrvatskoj Kostajnici iznosio je plus 381 cm te je i dalje u laganom porastu. Vrhunac vodenog vala očekuje se danas poslijepodne na razini od plus 400 cm, kažu iz Hrvatskih voda.

Tijekom noći došlo je do porasta manjih i većih bujičnih vodotokova na području Zagrebačke (Lonjica, Zelina), Krapinsko-zagorske (Krapina, Sutla) i Varaždinske županije (Plitvica, Bednja), pri čemu su Zelina, Lonjica i Sutla dosegnule razine za proglašenje redovitih mjera obrane od poplava.

Redovite mjere još su na Krki kod Knina te na kanalu Poljanski Lug.

Na području Banovine palo je dodatnih 20-30 milimetara kiše, a to je utjecalo na porast manjih, ali i većih bujičnih vodotokova u Sisačko-moslavačkoj županiji (Kupa, Glina, Sunja).

Za rijeku Sunju nakratko su tijekom noći proglašene i izvanredne mjere obrane od poplava. Vodostaji Gline i Kupe ipak nisu dosegnuli razine za proglašavanje mjera obrane od poplave.

Na području Zadra palo je 5 milimetara te je sa smanjenjem količine oborina vodostaj opao i normaliziralo se stanje na zadarskom i ninskom području, uz rijeke Ričinu i Miljašić Jarugu.

Zbog jake kiše jučer su se odronile goleme stijene na najvažnijoj prometnici na Dugom otoku koja vodi prema trajektnom pristaništu u Brbinju. 

Odron na cesti na Dugom otoku djelomično saniran

Otočani su bili odsječeni, no danas je cesta djelomično sanirana. 

Za Dnevnik HTV-a s terena se javila Ana Marušić s najnovijim informacijama.

- Stanje nije sjajno, ali proći se može. Zašto je otvorena samo jedna strana ceste? Zbog toga što je za ljude koji su bili na bageru i pokušavali raskrčiti goleme gromade, bilo preopasno nastaviti posao. Treba imati posebne strojeve s puno dužim kranom koji bi mogli doprijeti do ogromnih kamena, a da ne ugroze onoga tko radi. To je obećano od strane Hrvatskih cesta. 

S druge strane, kamenje koje je sada na cesti donekle sprječava da se nastavi odron i upozorava vozače da valja biti vrlo oprezan. Nije ovo jedino mjesto na Dugom otoku gdje bi se ovako nešto moglo dogoditi. Jedno minimalno podrhtavanje tla, još nekakva jača kiša i više je lokacija nad kojima vise ovakve stijene koje uistinu treba sanirati kako ova jedina prometnica koja povezuje sjeverozapad i jugoistok otoka ne bi bila prekinuta. Jer kad ovakve stijene popadaju na cestu, malo je toga moguće napraviti uz improvizaciju. 

Zbog toga je dobrodošla suradnja lokalne samouprave s Hrvatskim cestama koje su obećale izaći na teren s težim, prikladnijim strojevima koji bi riješili ovu situaciju, ali i sanirali unaprijed one koje bi se mogle vrlo lako dogoditi uz minimalni povod i tako osigurati stalnu, sigurnu cestovnu komunikaciju po cijelome otoku, izvijestila je naša reporterka.

I na ostatku zadarskog područja i danas se sanira šteta koju je prouzročila rekordna količina kiše koja je pala s nedjelje na ponedjeljak. 

I na zadarskom području sanira se šteta 

Vatrogasci su odradili stotinjak intervencija, uglavnom ispumpavanja vode iz podruma, skladišta, garaža.

U Ninu se Miljašić Jaruga izlila iz korita te su poplavljeni i neki stambeni prostori. Voda se danas povlači, ali u Žeravi na cestu izbijaju podzemne vode i u tijeku je sanacija.

Bračni par Pendelić usred noći primio je poziv od susjede da su im kuće opet poplavljene. Poplavu 2017. su dobro zapamtili pa su se odmah iz Ivanićgrada uputili u svoju vikendicu uz Miljašić jarugu u Ninu. Imali su što vidjeti.

- Prljavštinu, vodu unutra, bilo je dvadesetak centimetara. Znači, prije nam je namještaj oštećen, sad je opet oštećen, rekla je Snježana Pendelić.

- Strašno je bilo vjerojatno, mi nismo bili tu, ali po svemu vidimo iznamo što je bilo 2017. godine i što smo zatekli u kući, koliko vode, nadovezao se Dražen Pendelić.

Ovako je bilo jučer, danas je već bolje. Ali dokad tako? Gradonačelnik Nina rješenje vidi u rekonstrukciji obale.

- Za jedno otprilike mjesec dana počet će izgradnja desne obale ušća rijeke Miljašić, i ja se nadam za nekih mjesec dana da bi trebali dobiti dozvolu za rješavanje ove lijeve strane, dodao je Emil Ćurko, gradonačelnik Nina.

'Radi se na isušivanju objekata i sanaciji prometnica'

Nin je aktivirao i Stožer civilne zaštite, a iz Ravnateljstva stiže i 25 isušivača. U Žeravi su zbog velike količine vode na cesti morali zatvoriti promet.

- Radi se na isušivanju objekata, radi se na saniranju prometnica, ipak je voda bila jako bujičnog karaktera i tako je ona učinila površinska oštećenja na samome kolniku, tako da bit će tu iza svih ovih aktivnosti i dalje popravaka samih prometnica, rekao je Miroslav Andrić, voditelj Službe civilne zaštite Zadar.

Nakon stotinu odrađenih intervencija vatrogasaca, jutros je u Zadru bilo još nekoliko poplavljenih podruma u najpogođenijem naselju - Diklu.

- Bilo je gadno, najviše odavde i ovdje iz ovih zgrada. Ovo su nove, ovo su sve nove. Samo se bojim da ne dođe opet, govori zabrinuti građanin.

- Sve odozgora vrije voda, znači sve što se gori sliva, dolazi kod nas, dodao je drugi.

Čistoća je na raspolaganju za odvoz krupnog otpada, isušivače posuđuje Crveni križ. A u sušenju pomažu i bura i sunce.