Hrvatski robot RONNA, nakon operacija mozga, sudjelovat će i u operacijama kralježnice te samostalno raditi biopsije.
Hrvatski robot Ronna, koji pomaže neurokirurzima u KB-u Dubrava, uskoro će, osim asistiranja pri operacijama na mozgu, pomagati i u zahvatima na kralježnici, a samostalno će raditi i biopsije. Njegovi tvorci kažu da bi Hrvatska mogla postati jedna od vodećih zemalja u medicinskoj robotici.
Robot Ronna više od dvije godine radi u neurokirurškoj dvorani u bolnici u Dubravi. Uz njegovu pomoć tim profesora Chudyja rutinski obavlja biopsije tumora i lezija, koje im nisu dostupne prilikom otvorenih operacija. Iza njih je više od 100 zahvata.
- Robot nas točno navigira u koju točku da idemo u koju dubinu, i mi smo s njim radili i lezije i tumore koji su bili smješteni na žalost u velikom mozgu ali smo radili u tzv stražnjoj lubanjskoj jami koje su smještene u malom mozgu i mozgovnom deblu - objašnjava prof. dr. sc. Darko Chudy, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju, KB Dubrava.
Prednosti su za pacijente višestruke. Boravak u operacijskoj dvorani je kraći, a preciznost veća. Uskoro stiže i peta generacija Rone. Da bude još bolja i sposobnija, brine se tim na strojarskom fakultetu u Zagrebu.
- Ronna će biti sposobna iz svojeg spremišta samostalno doći do kirurške dvorane, pozicionirati se pred samim pacijentom. Radi se o potpuno novim funkcionalnostima koje će omogućiti daleko kreativniji pristup robota u kirurškim postupcima - kaže prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Zavod za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava, FSB, Zagreb.
Uz mozak, operirat će i kralježnicu, a biopsije raditi bez liječnika.
- Robot može kao što ćete vidjeti sada autonomno bušiti vrlo, vrlo malu minimalno invazivnu rupu u kranijalnoj korsti pacijenta kroz koju tada kirurg a u ovom lsučaju će to biti robot uvodi jednu bioptičku sondu za automatsko bioptiranje mozga - dodaje dr. sc. Marko Švaco, Zavod za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava, FSB, Zagreb.
Velik je to motiv i izazov mladim neurokirurzima, ali, kažu, i razlog za ostanak u Hrvatskoj jer ne zaostaju za svijetom.
- To je nešto što je kreativno, znači nešto poput arhitekture gdje praktički crtate mozak, pokušate pogoditi jednu malu točku i, nekad i manju od jednog milimetra i precizno morati doći do nje tako da ne oštetite okolne strukture - naglašava neurokirurg Fadi Almahariq.
Uz pomoć robota sve je, ističu, brže i jednostavnije, a budućnost je - u robotskim i njihovim rukama. Nao i Peper dokazuju da je u robotskom svijetu gotovo sve moguće.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!