Sabor: Zastupnici podržali iskorake u upravljanju državnim poduzećima

Saborski zastupnici i vladajuće većine i oporbe ocijenili su u utorak dobrim iskorakom dva prijedloga zakona kojima se želi unaprijediti upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu te su ocijenili kako su predloženi zakoni iskorak u načinu upravljanja državnim poduzećima.

Prijenos saborske sjednice:

Riječ je o zakonima o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), za koje je državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić istaknuo da predstavljaju reformu korporativnog upravljanja, odnosno upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.

- Reforma je fokusirana na centralizaciju i bolju koordinaciju informacija i jasne uloge vezano za upravljanje javnim poduzećima, ali i na jačanje odgovornosti i kompetencija te profesionalizaciju upravljanja državnim poduzećima, istaknuo je.

Uz ostalo, propisuje se transparentan i konkurentan postupak izbora članova nadzornih odbora i uprava putem javnih natječaja te se uvodi određen broj neovisnih članova te raznolikost u sastavu po dobi, spolu, obrazovanju i profesionalnom iskustvu.

- Također se jača se uloga i odgovornost članova nadzornih odbora, dodao je.

Učinkovitije, profesionalnije i transparentnije upravljanje pravim osobama

Cilj je učinkovitije, profesionalnije i transparentnije upravljanje pravim osobama što bi u konačnici trebalo rezultirati boljim uslugama za građane i većim koristima za državu kao vlasnika, naglasio je Zoričić.

Napomenuo je i kako je donošenje tih zakona nužno radi pristupanja OECD-u.

Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) upitala je 'zašto jedino što nas potiče je monitoring OECD-a' i što nas je sprječavalo da to učinimo već ranije.

Iskorak u načinu upravljanja državnim poduzećima

Da predloženi zakoni predstavljaju iskorak u načinu upravljanja državnim poduzećima ocijenili su i vladajući i oporba.

Predstavljaju značajan iskorak u načinu upravljanja državnom imovina, odgovoran, moderan i učinkovit, istaknuo je Krunoslav Katičić (Klub HDZ-a). Pohvalio je također transparentan i konkurentan postupak izbora članova nadzornih odbora i uprava, kao i uvođenje neovisnih stručnjaka (najmanje 33 posto) u nadzorne odbore.

Hrvatska zna i može, kao što je u subotu pokazala da može organizirati velebni koncert bez ikakvih incidenata. U upravljanju poduzećima u ingerenciji Republike Hrvatske možemo također biti uspješni, poručio je Katičić.

- Hrvatska ima pravo ali i obvezu imati snažan, moderan i profesionalan sustav upravljanja državnom imovinom, istaknuo je Tomislav Josić (Klub DP-a) podržavši zakonske prijedloge za koje kaže da donose jasna pravila.

Boris Lalovac (Klub SDP-a) također smatra kako je riječ o koraku naprijed u boljem upravljanju javnim poduzećima. I država može biti efikasan i dobar vlasnik, kazao je Lalovac, upozorivši da se svaka neracionalnost prelijeva u konačnici na cijene usluga. Predložio je da se razmisli o uvođenju kriterija efikasnosti i za poduzeća u vlasništvu lokalne samoupravu, kojih je oko 800.

I Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU- PIP-a) je priznao da je riječ o jednom iskoraku naprijed u smislu određenih tehničkih poboljšanja ali i ustvrdio da zakoni suštinski ne donose ništa novo u upravljanju imovinom, navodeći primjer Uljanika.

Da zakoni donose neke bitne iskorake ocijenila je i Jelena Miloš (Klub Možemo!), pozdravivši donošenje vlasničke politike Hrvatske, javne natječaje za članove nadzornih odbora kao i veći sustav unutarnje kontrole.

Anku Mrak Taritaš (GLAS) zanimalo je koliko žena u upravama i nadzornim odborima državnih poduzeća. U svim pravnim osobama od posebnog interesa i trgovačkim društvima koja su u portfelju CERP-a ukupno 66 posto čine muškarci u nadzornim odborima, a 33 posto žene, dok je u upravama 83 posto čine muškarci, a 17 posto žene, odgovorio je Zoričić i dodao kako očekuje da će se taj disbalans sigurno popraviti.

Viktorija Knežević (Klub Centra i NPS-a) istaknula je da je riječ o poduzećima čija ukupna imovina prelazi 16 milijardi eura, a godišnji prohodi premašuju 8 milijardi eura. Zato način upravljanja tim resursima mora biti odgovoran, transparentan i stručan, poručila je i najavila amandmane kojim bi se to osiguralo.