Prozvana općina Seget kao rekorder u skrivanju informacija od građana

Općina Seget apsolutni je rekorder u odbijenim zahtjevima za pristup informacijama građanima i vijećnicima u 2022. godini, ustvrdili su u četvrtak oporbeni zastupnici, istaknuvši da je to 'općina slučaj', čiji je načelnik potrošio pola milijuna kuna na hranu i piće. 

Pratite prijenos saborske sjednice:

- Ta općina i njezina turistička zajednica dobili su najveći broj žalbi i apsolutni su rekorder po skrivanju informacija, istaknula je Mirela Ahmetović (SDP) tijekom saborske rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu.

- Ali kako će načelnik Vinko Zulim, donedavni saborski zastupnik HDZ-a, prezentirati svojim građanima da je sposoban na hranu i piće, na žderačinu i janjetinu, potrošit pola milijuna kuna? Kako da to čovjek objavi, pa moramo imati razumijevanje za njega, ironično je kazala SDP-ova zastupnica, dodavši da je riječ o 'općini slučaju'.

Povjerenica za informiranje Anita Markić potvrdila je da se u izvješću za 2022. godinu na prvom mjestu nalazi Općina Seget u kojoj je bilo 1527 zahtjeva za pristup informacijama.

Zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ napomenula je da se čak 61 posto svih povjerenikovih naloga za rješavanjem zahtjeva za pristup informacijama odnosilo na Općinu Seget i Turističku zajednicu iste općine.

- Očito nešto smrdi u općini Seget. Očito je trend kod nekih tijela javnih vlasti da se zamagli trošenja javnih sredstava, zapošljavanja po rodbinskoj i stranačkoj liniji i da se trpa javni novac u privatne džepove, izjavila je.

- Provedeni su inspekcijski nadzori, nakon kojih je ta općina počela promtnije rješavati zahtjeve, odgovorila je aktualna povjerenica Markić.

S druge strane, 37 posto tijela nije dobilo nijedan zahtjev za pristup informacijama u navedenoj godini, poručio je Dražen Bošnjaković iz kluba HDZ-a. No, priznaje da je šutnja administracije na pristigle zahtjeve problem koji se ne smije događati.

- Izvješće navodi nekoliko razloga zašto je to tako, bilo da se radi o neorganiziranosti, o nepoznavanju samog zakona, a možda se neke informacije doista žele sakriti, ali to je nemoguće jer će povjerenik, pa u konačnici i Visoki upravni sud, donijeti odluku da te informacije treba pružiti, rekao je.

Grmoja: Nemogućnost dolaska do građe iz povijesnih arhiva

Zastupnik Mosta Nikola Grmoja skrenuo je pozornost na nemogućnost dolaska do određene građe iz povijesnih arhiva.

- Kome se osoba koja ne može doći do dokumenata može žaliti? Kako to da Zakon o arhivskoj građi nije predvidio da se može žaliti povjerenici za informiranje', pitao je Mostov zastupnik.

Vladajućem HDZ-u Grmoja je predbacio da se ''poziva na hrvatstvo, a štiti udbaše i zatvara komunističke arhive''.

Davor Dretar (Domovinski pokret) kritizirao je financijsku transparentnost trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.

- Čak 30 od 49 praćenih društava nije objavilo financijski plan ili plan poslovanja na svojim stranicama, dok popis donacija i sponzorstva nije objavilo 15 društva. To su zabrinjavajući podaci, rekao je.

Osim toga, oko 10 posto javnih tijela još nema ni vlastitu internetsku stranicu, dodao je Dretar.

Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) ustvrdila je da na čelne pozicije u antikorupcijskim tijelima i uredima trebaju biti ljudi koji su spremni pružiti otpor.

- Tu ne mislima samo na DORH i USKOK, već i na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenik za informiranje, Komisija za kontrolu postupaka javne nabave i brojne druge. Trebaju nam ljudi koji su spremni 'talasati' a ne oni koji su spremni za imenovanje podviti rep', naglasila je.

Izvješće koje je predstavila povjerenica sadrži podatke o provedbi zakona koja tijela javne vlasti dostavljaju na godišnjoj razini. Obvezu dostave podataka imaju sva državna tijela, tijela državne uprave, sudovi i pravosudna tijela te pravne osobe s javnim ovlastima kao i gotovo sve jedinice lokalne samouprave.

Zakonsku osnovu dostave podataka ispunilo je 91 posto od ukupno 5875 tijela javne vlasti koja su 2022. zaprimila ukupno 23.610 zahtjeva za pristup informacijama, a dio njih zaprimio je više od stotinu zahtjeva.

Državni tajnik: U zadnjih sedam godina iz registra izbrisano 300 revizora

Državni tajnik Ministarstva financija Zoričić rekao je u četvrtak da je od 2017. oko 300 ovlaštenih revizora izbrisano iz registra, a izmjenama Zakona o reviziji brisat će se svi koji unutar tri godine ne prođu najmanje 120 sati stručnog usavršavanja za obavljanje revizorskih usluga.

- Od kada je Ministarstvo financija preuzelo nadzor na revizijom, ustanovljeno je da je zbog neaktivnosti, odnosno nedostatka stručnog osposobljavanja i usavršavanja potrebno brisati 300 ovlaštenih revizora. U tom slučaju nije moguće da se zadrže u evidenciji, rekao je Davor Zoričić u Hrvatskom saboru gdje su na dnevnom redu izmjene Zakona o reviziji.

Time je Zoričić odgovorio na pitanje HDZ-ovog zastupnika Josipa Begonje o razlozima smanjenja broja revizorskih društava i ovlaštenih revizora od 2017. godine.

Obvezno stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora

- Prijedlogom zakona unaprijeđeno je usavršavanje revizora. Ovlašteni revizori imaju obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanje revizorskih usluga u trajanju od najmanju 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od 3 godine', rekao je Zoričić.

Programe usavršavanje provoditi će Hrvatska revizorska komora, uz odobrenje Ministarstva financija, dodao je.

Što se tiče obveznika zakonske revizije, oni će morati sklopiti ugovor o reviziji s odabranim revizorskim društvom najkasnije tri mjeseca prije kraja poslovne godine koja prethodi poslovnoj godine, koja ulazi u razdoblje revizije.

- Tako će se osigurati neovisnost ovlaštenih revizora u trenutku izražavanja mišljenja čime se pridonosi kvaliteti zakonske revizije. Omogućava se ovlaštenom revizoru komunikacija i praćenje subjekta tijekom cjelokupnog razdoblja', naglsio je državni tajnik.

Dario Zurovec (Fokus) upozorio je na problem nedostatka kadra i nedovoljnih plaća zaposlenika koji se bave ovim poslom, a Nikola Mažar (HDZ) pitao je hoće li predložene izmjene Zakona povećati interes, posebice kod mladih ljudi.

- To je u rukama našeg tržišta. Što je veći rast našeg gospodarstva, više je obveznika zakonske revizije, a time i više društava prisutnih na tržištu koja se bave revizijom. Ta će društva morati povlačiti sve veći broj ovlaštenih revizora, budućih zaposlenika, odgovorio je Zoričić.

Novi će zakon također pojednostaviti proces polaganja revizorskog ispita, napomenuo je državi tajnik.

Tako se smanjuje broj godina radnog iskustva kao uvjet za pristupanje polaganju ispita s pet na četiri te se ukida uvjet stručnog osposobljavanja prije polaganja, što znači da će svatko sam za sebe odlučiti želi li edukaciju prije polaganja ispita.

Uz to, priznaju se relevantni ispiti i kvalifikacije stečene u Hrvatskoj ili u inozemstvu prilikom polaganja teorijskog dijela ispita.

I oporba podržava prijedlog zakonskih izmjena

Oporba je podržala prijedlog zakonskih izmjena, istaknuvši ogromnu odgovornost revizora.

- Neće biti ulaganja u hrvatske tvrtke bez kvalitetnih revizorskih izvješća. Hrvatska mora držati visoke revizorske standarde da bi bila konkurentna u EU, poručio je Boris Lalovac iz SDP-a. Pozdravlja stručno usavršavanje revizora jer su, rekao je, zadnji u lancu prikazivanja financijskih izvješća.

Sličnog je stava i Zvane Brumnić (Socijaldemokrati), no podsjetio je da je Agrokor prije svog urušavanja prošao sve revizije, a po revizorskim izvješćima također je sve bilo u redu u Ini i HEP-u.

- Nemamo ništa lošiji zakon od ostatka EU, ali problem je u provedbi. Ovo su stvari koje odlučuju koliko ćemo biti uređena zemlja, dodao je.

Davor Dretar (Domovinski pokret) pozdravio je liberalizaciju tržišta revizorskih usluga zbog izostanka dovoljnog broja educiranih revizora te predložio da se već prvostupnicima omogući rad u revizorskim uslugama.

Grozdana Perić iz HDZ-a rekla je da se zakonom uređuje izdavanje revizorskih usluga, kao i sustav nadzora nad onima koji obavljaju reviziju. ''Zakon se mijenja radi liberalizacije tržišta usluga, s obzirom na potrebu konstantnog obrazovanja revizora, kazala je.