Malenica: Zakon o lobiranju demistificirat će posao lobista

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je u četvrtak u Hrvatskom saboru da će novi Zakon o lobiranju suzbiti predrasude koje društvo ima o lobiranju, a registar lobista i godišnja izvješća koja zakon nalaže demistificirat će posao kojem se lobisti bave.

- Svjesni smo da vladaju brojne predrasude u društvu koje su onemogućavale razvoj ove djelatnosti. Vjerujem da će zakon doprinijeti boljoj percepciji i legitimiranju lobiranja kao uobičajene demokratske prakse. Dodatni elementi bit će registar lobista i godišnja izvješća koji demistificiraju posao lobista i sve što oni rade', rekao je Malenica predstavljajući saborskim zastupnicima prijedlog zakona.

Uspostavlja se Registar lobista

Registar lobista koji se uspostavlja novim zakonomi vodit će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. U njega će biti upisani konzultanti koji se bave lobiranjem, zatim lobisti koji lobiraju u ime poslodavca kod kojeg su zaposleni ili lobisti koji predstavljaju profesionalna, gospodarska i interesna udruženja, nevladine udruge i organizacije civilnog društva

Prema procjenama ministarstva, u Hrvatskoj ima oko 100 lobista, a zbog novih nadležnosti očekuju se i nova zapošljavanja u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, dodao je ministar Malenica.

- Mi smo razgovarali s Povjerenstvom, naravno podrazumijeva se da oni osnaže svoje administrativne kapacitete da mogu voditi registar lobista i sve aktivnosti vezane za prikupljanje i analizu godišnjih izvješća', kazao je ministar u odgovoru na upit HDZ-ovog zastupnika Mladena Karlića.

Osim lobista, zakon definira i tko su lobirane osobe, to su dužnosnici, posebni savjetnici i druge osobe zaposlene u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti, tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne samouprave koja su nadležna za javno odlučivanje.

Međutim, javna poduzeća, poput HEP-a ili HŽ-a, nisu obuhvaćena ovim zakonom, odgovorio je ministar na pitanje zastupnika Damira Bajsa (Fokus i Reformisti).

Lobisti dužni raditi godišnja izvješća

Lobisti su dužni raditi godišnja izvješća u kojima moraju navesti s kime su se sve sastali i koje su interese zagovorili kod lobiranih osoba.

- Lobist ne smije dati pogrešne ili obmanjujuće informacije niti pribjegavati nedopuštenom pritisku. On ne smije poticati na kršenje propisa, pravila i standarda ponašanje te mu je zabranjeno nuđenje određenih darova ili bilo kakve materijalne koristi, naglasio je Malenica razdvajajući dopuštene od nedopuštenih aktivnosti lobista.

Oporba - potreban je ovakav zakon

Oporbeni zastupnici poručuje da je Hrvatskoj potreban ovakav zakon, koji do sada ne postoji u Hrvatskoj, jer će pridonijeti većoj transparentnosti prilikom donošenja odluka, ali, napominju potrebne su određene nadopune.

- Potrebno je precizno navesti lobirane osobe. Zašto lobisti nemaju obvezu navesti ih u godišnjem izvješću?', pitao je zastupnik Davor Dretar (Domovinski pokret), na što je ministar odgovorio da će takva odredba biti propisana podzakonskim aktom.

- Zakon je fokusiran na registar lobista, na izvještaje koje trebaju pripremiti, a trebao bi biti na onima kod kojih se zagovara, na onima koji na kraju donose odluke', kazala je Dalija Orešković (Klub Centra, Glasa i Stranke s imenom i prezimenom).

Zastupnica Sanja Radolović (SDP) također smatra da se lobirane osobe ne spominju dovoljno u zakonskom tekstu. 

- Pohvaljujemo činjenicu da će se napokon pokušati odvojiti trgovinu utjecajem od zakonitog lobiranja. Međutim, iz ovog prijedloga zakona uopće nije jasno u kojoj će mjeri podaci iz registra biti dostupni javnosti, rekla je.

Ukazala je i kako predloženim zakonom dužnosnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nisu obvezni podnositi izvještaje o sastancima s lobistima već je dovoljno da se ponašaju u skladu s kodeksom ponašanja državnih dužnosnika. To je diskutabilno područje kako će državni dužnosnik paziti da sebe ili druge ne dovedu u sukob interesa jer tanka je granica između lobiranja i trgovanja utjecajem, ocijenila je.

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) naglasila je kako u demokratskim društvima preduvjet za raspoznavanje korupcije od lobiranja je transparentnost čitavog procesa i snažan sustav regulacije lobiranja. U tom smislu, smatra, resorna ministarstva trebala bi na svojim mrežnim stranicama objavljivati sastav radnih skupina za izradu propisa.

Slično misli i Jelena Miloš (Možemo!).

- Nas zanima tko su ljudi u radnim skupinama za izradu zakona, primjerice tko je kreirao lex Agrokor ili Zakon o izbornim jedinicama, rekla je. Osim toga, dodala je, zanima nas transparentnost djelovanja onih na političkim pozicijama odlučivanja. Zakon bi trebao propisivati i registar stranaka u koji bi dužnosnici unosili s kime su se i na koju temu sastajali, te obvezu objave zapisnika s tih sastanaka, poručila je Miloš.

Podršku zakonu najavio je Klub HDZ-a. Zastupnik Nikola Mažar naglasio je da se zakonom ''smanjuje siva zone komunikacije, kada se lobiranje vršilo izvaninstitucionalno kako bi se moglo možebitno tražiti i dobivati mito'', rekao je.