HDZ-ov Borić oporbi: Nazivate novinare korumpiranima, a sutra ćete ih gledati u oči

Saborski zastupnik HDZ-a Josip Borić odbacio je u utorak teze oporbenih klubova o kontroli medija od strane vladajuće stranke te im poručio da će već sutra na konferenciji za medije gledati novinare u oči koje sada nazivaju korumpiranima.

-Zaključak ove rasprave, po vama, je da su svi mediji korumpirani i da su svi novinari korumpirani. U redu, ali dnevno stojite ispred njih i vjerojatno ćete ih sutra gledati u oči i što onda? Govorit ćete im tko je korumpiran, a tko nije?, rekao je Borić tijekom saborske rasprave o prijedlogu osnivanja istražnog povjerenstva radi utvrđivanja potencijalnog korumpiranja medija javnim novcem.

Borić je potom ustvrdio da mediji redovito izvještavaju i o aktivnostima oporbenih stranaka, dok one bez medija ne bi imale nikakav sadržaj.

- Nemaju članstva, nemaju ništa osim tih medija koje dnevno čitaju. I takvi korumpirani mediji, kako oni tvrde, im serviraju vijesti koje oporba potom pretvara u svoje politike'', dodao je.

Ahmetović: Sudeći po svemu, HDZ ima crveni telefon s uredničkom sobom na Prisavlju

Mirela Ahmetović (SDP) ustvrdila je da, osim ministarstva i raznih državnih agencija, gradska komunalna poduzeća u sredinama gdje je HDZ na vlasti također isplaćuju novac odabranim medijima. Slobode odavno nema ni na javnoj televiziji koju je nazvala ''okorjelom HDZ-ovom saveznicom''.

- Sudeći po svemu čemu svjedočimo, HDZ ima izravni crveni telefon s uredničkom sobom na Prisavlju baš kao u vrijeme Franje Tuđmana. Ne samo to, HRT isto tako troši novac poreznih obveznika kada bez javnog natječaja ugovori poslove s bivšom tvrtkom svog trenutnog ravnatelja, rekla je.

Ahmetović je potom navela koje će poteze povući nova vlada ''nakon što oslobodi Hrvatsku od Plenkovićevih kriminalaca''. ''Objava svih podataka o financiranju medija u zadnja dva mandata, donošenje jasnih kriterija o financiranju medija, donošenje novog zakona o medijima te uvođenje potpune transparentnosti državne riznice, ministarstava i državnih poduzeća, kako bi se vidjelo kome se i koliko transferira javni novac'', nabrojala je.

Novinarstvo se u zadnjih nekoliko godina svelo na PR bojnu Andreja Plenkovića, ocijenila je zastupnica Ružica Vukovac iz kluba Za pravednu Hrvatsku.

- Očigledno je da su mnogi vlasnici medija kupljeni prikrivenim oglašavanjem pa onda imamo korumpirane medije, urednike i novinare. Pritom iščezava ono kritičko, istraživačko i analitičko novinarstvo kakvo smo imali u 20 stoljeću", rekla je.

Iako kapitulacija novinarstva ugrožava slobodu i demokraciju u Hrvatskoj, Vukovac tvrdi da takvo što ne brine HDZ jer je riječ o ''populističkoj stranci koja se služi svim mogućim sredstvima kako bi pod svaku cijenu zadržala vlast''.

Miletić: Plenković je još za covid pandemije postrojio urednike medija

Zastupnik Marin Miletić (Most) kazao je da je premijer Andrej Plenković još za vrijeme covid pandemije postrojio urednike medija kojima je govorio kako trebaju pisati. "A onda preko državnih tvrtki naloži plaćanje medija koji zatim rade fake ankete i izvrću istinu. Oni imaju moć da od prostitutki naprave svece, a od običnih poštenih ljudi notorne luđake. To radi Plenković preko svojih medija", istaknuo je.

Mostov zastupnik naveo je i da su njegovi komentari na Instagramu nerijetko na naslovnim stranicama, ali zato ni približan interes nemaju njegovi okrugli stolovi na kojima se govorio o zdravlju, sportu, ekologiji i ostalim temama. Miletić smatra da je to posljedica nastala primitkom državnog novca.

Afera Mreža, koja je i povod zahtjevu oporbe za osnivanjem istražnog povjerenstva, u Hrvatskoj je moguća zato što po pitanju oglašavanja državnih firmi "vlada divlji zapad", ustvrdila je zastupnica Možemo! Jelena Miloš. Nedostatak bilo kakvih pravila, smatra, dovodi do pritisaka i zarobljavanja medija od strane politike

- Nema nikakve obveze izvještavanja o tome na što državna poduzeća troše novac i kome ga isplaćuju. Zato se mogu događati koruptivne radnje, zato se mogu reketariti mediji da bi se peglao imidž političkih stranaka i pojedinaca, poručila je Miloš.

Uspostava kontrole nad medijima pokazala je da premijer Plenković nije proeuropski političar, već autoritaran političar diktatorskih namjera, naglasila je Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom).

- On je u svojim rukama akumulirao sve grane vlati. On je i izvršna i zakonodavna i sudbena vlast. Ovdje u Saboru ima klimavce i poslušnike, a ima i svog Turudića, svoju radost, poručila je.

Saborska rasprava okončana je iza jedan sat u srijedu ujutro.

Zastupnici: Hoće li male bolnice ostati bez kadrova?

Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se za specijalizante ukidaju kolokvijalno zvani robovlasnički ugovori, saborski zastupnici podržali su u utorak u Saboru, no upozorili su na problem zadržavanje mladih liječnika u manjim, ruralnim sredinama.

- Ovo je pozitivan iskorak u smislu slobode kretanja, ali bit će izazov za sve ravnatelje malih bolnica da osiguraju zdravstvenu skrb u ruralnim područjima, rekao je HDZ-ov Mladen Karlić u raspravi o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Mora se naći način kako osigurati da jedan liječnik radi primjerice u Gunji ili na nekom malom otoku, poručio je.

Trebaju li male bolnice strahovati da će ostati bez kadrova, upitao je HDZ-ov zastupnik Ivan Kirin, državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva Tomislava Dulibića koji je predstavio zakonske izmjene.

- Ne trebaju strahovati, lokalna samouprava također se uključuje davanjem određenih poticaja kako bi mladi liječnici ostali u malim bolnicama nakon specijalizacije, mlade se ne može zadržati nikakvim penalizacijama nego samo nagrađivanjem, odgovorio Dulibić.

Najavio je i donošenje zakona o ravnopravnom statusu, kojim će se nagrađivati ostanak.

To nije dovoljno, smatra SDP-ova Andreja Marić i predlaže centralno raspisivanje specijalizacija i njihovo centralno financiranje.

- Imate već sada rješenja za stimulacije liječnika kako bi radili u udaljenim lokacijama nakon specijalizacija, rješavanje stambenog pitanja, oslobađanje od poreza, dodatci na plaću, navela je Renata Sabljar-Dračevac, zastupnica Socijaldemokrata.

Mišljenja je da bi Ministarstvo zdravstva trebalo preuzeti na sebe kompletnu financijsku i edukacijsku težinu za sve specijalizante, čime bi se riješio problem izdvajanja za plaće specijalizacija koje idu iz paušala ustanova.

I Damir Bajs, Klub Fokus i Reformisti, drži da država treba preuzeti ukupno financiranje specijalizacija.

Ivana Kekin iz Kluba Možemo! pozdravlja ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora za specijalizante, no ističe da se paralelno moraju donositi rješenja za gorući problem kadrovskog deficita.

Ustvrdila je da je primarna zdravstvena zaštita devastirana, u brojnim dijelovima Hrvatske i da građani ne mogu ostvariti zdravstvenu skrb.

Sve veći odlazak liječnika iz manje atraktivnih dijelova Hrvatske u velike gradove i bolnice, u privatni sektor i inozemstvo zabrinjava i Ružicu Vukovac, Klub Za pravednu Hrvatsku. 

Izmjenama Zakona uređuju se ugovori specijalizanata sa zdravstvenim ustanovama

- Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uređuju se odnosi i obveze koji specijalizanti sklapaju sa zdravstvenim ustanovama. Propisuje iznimka od obveze plaćanja troškova specijalizacije ako specijalist u roku od godine dana od dana otkazivanja ugovora o radu u zdravstvenoj ustanovi osnuje privatnu praksu na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti, odnosno ugovori djelatnost na sekundarnoj razini u mreži javnozdravstvene službe na području koje pokriva zdravstvena ustanova, koja se snosila troškove specijalizacije, naveo je državni tajnik.

- Osim toga, briše se obveza pripravničkog staža za masera kupeljara, te propisuje da fizioterapeutski, sanitarni i zdravstveno laboratorijski tehničar koji je obavio pripravnički staž, položio stručni ispit i završio prijediplomski ili diplomski studij nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu ponovnog polaganja stručnog ispita, dodao je Dulibić.
 
- Do sada je liječnik u slučaju ranijeg raskida ugovora o radu s ustanovom koja ga je poslala na specijalizaciju, bio obvezan vratiti troškove koji su dosezali 100 tisuća eura, a sada će morati naknaditi samo troškove edukacije, oko 7000 eura, ili će troškove platiti bolnica u koju ide raditi ako ima suglasnost Ministarstva zdravstva, pojasnila je Marić.

Osnivanje istražnog povjerenstva podržalo je 18 oporbenih zastupnika. U podnesenom tekstu kojim se obrazlaže prijedlog, navodi se kako afera Mreža pokazuje na koji način funkcionira administracija premijera Andreja Plenkovića.

- Evidentan je pritisak na medije s ciljem utjecaja na njihovu uređivačku politiku kako bi se u javnosti pojedinci iz premijerove administracije prikazivali u pozitivnom svjetlu, a sve to državnim novcem', upozorili su zastupnici ističući da takva afera ne smije proći bez odgovornosti samog Plenkovića.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković je još u prosincu prošle godine, nakon najave oporbe da će tražiti osnivanje istražnog povjerenstva, kazao da nema ništa protiv da se analiza financiranje medija u Hrvatskoj.

- Neka se napravi analiza i studija o tome kako se financiraju mediji u Hrvatskoj, tko su vlasnici medija, to bi bilo vrlo zanimljivo, rekao je tada Jandroković gostujući na Hrvatskom radiju.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuje se specijalističko usavršavanje

Saborski zastupnici prvo će raspraviti izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se uređuje specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika.

Ako specijalizant namjerava otkazati ugovor o radu i prijeći u drugu zdravstvenu ustanovu čiji je osnivač država ili jedinica lokalne samouprave, prema zakonskom prijedlogu obvezan je zatražiti prethodnu suglasnost Ministarstva zdravstva te ishoditi i suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj želi raditi.

Zdravstvena ustanova u koju specijalizant prelazi obvezna je nadoknaditi troškove specijalizacije ustanovi iz koje je otišao, u roku od godine dana od zasnivanja radnog odnosa. Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi bez prethodne suglasnosti Ministarstva zdravstva, onda je on taj koji joj je dužan nadoknaditi troškove specijalizacije nastale do otkaza, u roku od godine dana.

Pred zastupnicima i izmjene Zakona o šumama

U saborsku proceduru poslane su i izmjene Zakona o šumama koji omogućuje da se šume i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja u vlasništvu države, mogu izdvojiti iz šumskogospodarskog područja. Odluku o tome donosi Ministarstvo poljoprivrede, u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina, uz mogućnost prenošenja prava vlasništva.

Prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora između Hrvatske i Italije

Na dnevnom redu bio je i prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora između Hrvatske i Italije o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva, potpisanog u Rimu u svibnju 2022.

Ugovorom je uspostavljen međunarodnopravni okvir kojim se utvrđuje konačna crta razgraničenja isključivih gospodarskih pojaseva između Hrvatske i Italije, odnosno između morskih prostora nad kojima Hrvatska i Italija imaju pravo ostvarivati svoja suverena prava i jurisdikciju, u skladu s međunarodnim pravom.

Obje države potvrdile su da Ugovor ne dovodi u pitanje ribolovne aktivnosti koje se provode u skladu s pravilima Europske unije.