Hrvatski sport pod povećalom: Nepravilnosti i upravljanje sponzorskim novcem

Slučaj bivšeg direktora Skijaškog saveza Vedrana Pavleka, čije je izručenje Hrvatskoj zatraženo nakon što je lociran u inozemstvu, ponovno je otvorio niz pitanja o transparentnosti i upravljanju novcem u hrvatskom sportu. Upućuje li nestanak čak 30 milijuna eura, te sve veći broj afera i u drugim sportskim savezima na moguće dublje i sustavne probleme?

Je li riječ o izoliranim incidentima ili o široj mreži nepravilnosti koja tek izlazi na vidjelo te na koji način treba preurediti sustav sponzoriranja hrvatskog sporta?

O ovim pitanjima u emisiji Otvoreno govorili su: novinar 24 sata Ivan Pandžić, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Siniša Krajač, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić te gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić.

Pandžić: Netransparentnost omogućila izvlačenje novca

Novinar Ivan Pandžić iznio je kronologiju afera u sportskim savezima koje su se počele razotkrivati posljednjih mjeseci, počevši od slučaja u Skijaškom savezu.

 - U Skijaškom savezu je ogromna šteta, od 30 milijuna eura, koja je nastala kroz godine plaćanja fiktivnih računa, tj. računa za usluge koje nisu obavljene. Novac je završio kod Vedrana Pavleka za njegov luksuzni život u vili na Ibizi i još za niz drugih troškova, naveo je.

Dodao je kako su se potom otvorili i drugi slučajevi nenamjenskog trošenja sredstava u sportu.

- Potom se otvorio slučaj u Judo savezu, gdje je novac trošen nenamjenski, primjerice na ljetovanja i kupnju automobila, kazao je.

Kao posebno problematičan izdvojio je i slučaj odbojkaškog saveza te sumnjive financijske transakcije.

- Odbojkaški savez je plaćao 30 posto posredovanja za sponzorstvo od Hrvatske pošte, navodi.  Kad se to išlo provjeriti, Hrvatska pošta je rekla da nikakvog posredovanja nije bilo. Više od 112 tisuća eura završilo je kod jedne male tvrtke, u vlasništvu kontroverznog poduzetnika, poručio je.

Zaključno je upozorio na zajednički problem svih slučajeva i potrebu za većom transparentnošću.

- U svemu ovome zajedničko je da postoji ogromna netransparentnost. To omogućava izvlačenje novca i nedostatak kontrole. Moj prijedlog je da Ministarstvo turizma i sporta financira platformu na kojoj bi svi savezi objavljivali svoje plaće i račune. Tako bi sami članovi kontrolirali potrošnju, a ne bi se to ostavljalo reviziji, USKOK-u, policiji i novinarima, kazao je.

Krajač: HOO ima stroge kontrole, svi računi su opravdani

Upitan o dugogodišnjem izvlačenju novca iz sportskih saveza i navodima da se njegovo ime pojavljuje u tom kontekstu, Siniša Krajač je poručio da ne želi komentirati slučaj dok traje istraga.

- To ćemo pričekati da istražna tijela kažu svoje i u to ne bih ulazio sada. Ja ne znam da sam na bilo kakvom popisu, niti je bilo govora o tome, i to ne bih uopće komentirao, posebno dok su istražne radnje u tijeku, poručio je.

Osvrnuo se i na prozivke vezane uz Judo savez, odbacivši optužbe i tvrdeći da je riječ o neutemeljenim napadima.

- Radim 30 godina u sportu, sada, odjednom sam najveći kriminalac i provlačim se kroz medije, poručio je.

Na pitanje o pritiscima, istaknuo je da je riječ o uobičajenim odnosima unutar sustava.

- Uvijek vam postoji oporba koja želi zauzeti vaše mjesto, ako niste spremni odraditi nekakve stvari kako njima odgovara. To je dio svakodnevice, ali ovdje se na najniži način blati obitelj, mene osobno i cijeli sport. To je prešlo svaki nivo, kazao je.

Govoreći o financiranju i kontroli, naglasio je da Hrvatski olimpijski odbor provodi nadzor nad sredstvima koja dodjeljuje.

- Hrvatski olimpijski odbor ima stroge kontrole. Od nas je u zadnjih 10 godina Skijaškom savezu dodijeljeno 16 milijuna eura i svi računi su opravdani. Mi ne možemo znati niti odgovarati za račune koje nam dostavljaju drugi nacionalni savezi, zato što su njihova računovodstva i službe zadužene za ispravnost dokumenata kojima pravdaju sredstva koja zatraže od nas, kazao je.

- Sredstva su odobrena na temelju Vijeća i Skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora, a prije toga zatražena su od strane Ministarstva, navodi.

Zaključno je odbacio mogućnost nepravilnog trošenja sredstava.

- Nemoguće je po nama, da se izvlači novac ili pogotovo plati nekom ljetovanje, navodi.

Pavić: Cilj je veća transparentnost u sportu i bolja kontrola javnog novca

Upitan o suradnji Ministarstva turizma i sporta s Hrvatskim olimpijskim odborom te kontroli trošenja sredstava u sportskim savezima, državni tajnik Josip Pavić istaknuo je da prostora za poboljšanja uvijek ima.

- U svakom odnosu ima prostora za napredak, pa tako i u odnosu Ministarstva turizma i sporta i Hrvatskog olimpijskog odbora. Zahvaljujem i gospodinu Pandžiću na svim otkrićima koje iznosi, kazao je. 

Naglasio je kako je cilj Ministarstva povećanje transparentnosti u trošenju javnih sredstava.

- Apsolutni je cilj povećanje transparentnosti, to će biti najbolji mogući način kontrole svih utrošaka javnih sredstava koje Ministarstvo turizma i sporta isplaćuje preko Hrvatskog olimpijskog odbora svim nacionalnim savezima, njih 87 koliko ih ima, naveo je.

Na pitanje o objavljivanju svih računa, poput prakse u jedinicama lokalne samouprave, Pavić je rekao kako se radi na rješenjima u tom smjeru.

- Ministar je već to komunicirao da mi radimo na rješenjima koja će povećati transparentnost, kontrolu trošenja javnih sredstava. Kada budemo imali konačni proizvod, svakako ćemo objaviti to javnosti. Mi nemamo apsolutno ništa za skrivati, kazao je.

Dodao je i kako su savezi odgovorni pravni subjekti koji moraju poslovati u skladu sa zakonom.

Govoreći o ulozi Ministarstva u nadzoru, pojasnio je da se kontrola provodi kroz izvješća i dodatne provjere.

- Kontroliramo izvješća koja po zakonu Hrvatski olimpijski odbor prikuplja od svih nacionalnih saveza. Dobili smo i zatražili smo dodatnu kontrolu što se tiče utroška svega iz Hrvatskog skijaškog saveza i tu će se provesti dodatna kontrola da vidimo možemo li i na koji način poboljšati sami sustav kontrole, zaključio je.

Šimunić: Podaci u sportu trebaju biti javni bez iznimke

Na tvrdnje da je postao "glavni državni revizor" u slučaju sportskih saveza, Viktor Šimunić je poručio kako se radi isključivo o korištenju zakonskog prava građana na pristup informacijama.

- Ja sam u ovom slučaju običan građanin koji iskorištava pravo na pristup informacijama koje ima pravo koristiti svaki građanin ove države, rekao je.

Osvrnuo se i na pitanje transparentnosti u sportskim institucijama te upitao zašto se o pojedinim zahtjevima raspravljalo na razini Hrvatskog olimpijskog odbora.

- Moj upit je onda zašto se u Olimpijskom odboru održao sastanak s jednom temom, a to je bila tema ‘Moji zahtjevi za pravo na pristup informacijama’, gdje se navodno donio zaključak da se podaci ne daju, naveo je.

Dodao je kako smatra da bi svi podaci trebali biti javno dostupni bez iznimke.

- U današnjem svijetu, sve je digitalno, pa nek se sve javno objavi. Nek se svi izvodi objave, s 2025. godinom. Pa će biti sve transparentno i neće biti pitanja, poručio je.

Na navode o širenju slučajeva na druge saveze, Šimunić je rekao kako mu informacije dolaze iz različitih izvora diljem sustava sporta.

- Ono što se događa u posljednjih nekoliko tjedana jest da se javljaju ljudi iz cijele Hrvatske koji dostavljaju niz nepravilnosti, od sportskih klubova i sportskih zajednica, preko županijskih, pa sve do nacionalnih saveza, kazao je.

Naglasio je i da ne djeluje u institucionalnom kapacitetu, već samostalno i u slobodno vrijeme.

- Nisam USKOK i nemam iza sebe stotinu ljudi koji rade u uredu. Ovo smo napravili u moje slobodno vrijeme. Moji prijatelji i ja smo vikendima analizirali podatke, zaključio je.

Financiranje sporta podijeljeno između države i lokalnih jedinica

Govoreći o uvjetima u kojima danas treniraju i putuju sportaši i reprezentativci, Josip Pavić je istaknuo kako su se oni značajno poboljšali u odnosu na ranija razdoblja.

- Uvjeti rada sada su nemjerljivo bolji. To ne govorim paušalno, nego i iz razgovora s njima, a i konkretne brojke to pokazuju. Znam u kakvim smo hotelima mi spavali kad smo išli na putovanja, u kakvima se sada spava, navodi.

Osvrnuo se i na financiranje sportskih klubova te ulogu države i lokalnih jedinica u tom sustavu.

- Prema Zakonu o sportu, klubovi su javna potreba jedinica lokalne i regionalne samouprave, gdje mi kroz programe Ministarstva turizma itekako nalazimo načina i pomoći u financiranju projekata koji se tiču djece i mladih, kazao je.

Pojasnio je i konkretne iznose kojima se podupiru sportski programi na lokalnoj razini.

- Ove godine smo došli na razinu oko 13 milijuna eura, od toga je gotovo 9 milijuna eura išlo za županijske sportske zajednice isključivo za dvije namjene: za rad trenera koji rade s djecom do 18 godina i za nabavu opreme isključivo za djecu, apostrofirao je.

Zaključno je istaknuo podjelu nadležnosti u sustavu sporta i ulogu Ministarstva.

- Naravno da treba pomoći, da klubovi nisu u bajnim situacijama, ali prema Zakonu o sportu, Ministarstvo turizma nadležno je za nacionalne saveze, a klubovi su pod ingerencijom jedinica lokalne i područne samouprave, rekao je.