Hrvatsko zdravstvo na testu organizacije: Što najviše osjećaju pacijenti?

Hrvatski zdravstveni sustav godinama je među najčešćim metama kritika javnosti – uz pravosuđe, upravo se zdravstvo najčešće navodi kao područje u kojem Hrvatska zaostaje za europskim standardima. Dok Europska unija u prosjeku za zdravstvo izdvaja oko 10 posto BDP-a, Hrvatska ulaže približno 7 posto, no pitanje je govore li te brojke doista o kvaliteti zdravstvene zaštite.

O stanju u sustavu, listama čekanja i prijedlozima rješenja razgovarali smo s Jasnom Karačić, predsjednicom Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, koja se u program javila iz Bruxellesa.

Brojke nisu presudne, presudni su ishodi liječenja

Karačić upozorava da izdvajanja za zdravstvo sama po sebi ne mogu biti jedini kriterij za ocjenu kvalitete sustava.

– Brojke su samo brojke i papir trpi svašta. Ono što je ključno za pacijente jesu kvaliteta zdravstvene zaštite, dostupnost usluga, učinkovitost sustava i, na kraju, ishodi liječenja, istaknula je.

Naglašava da statistike često ne odražavaju stvarno iskustvo pacijenata te da služe tek kao okvirna procjena, dok se prava slika vidi u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Liste čekanja kao najveći problem sustava

Jedan od ključnih pokazatelja slabosti hrvatskog zdravstva, prema Karačić, jesu dugotrajne liste čekanja na specijalističke preglede i zahvate, s kojima se sustav bori desetljećima.

– To nije problem novca, nego isključivo organizacije, poručuje.

Kao primjer navodi praksu koja se primjenjuje u mnogim europskim zemljama: specijalist, prilikom upućivanja pacijenta na dijagnostičku pretragu, jasno navodi u kojem se roku ona mora obaviti. Sustav potom mora osigurati da se taj rok poštuje, neovisno o tome radi li se o radnom danu, vikendu ili noćnim satima.

– Dokle god na uputnicama ne bude jasno definiran rok u kojem pretraga mora biti obavljena, liste čekanja će se i dalje generirati, upozorava.

Fizioterapeuti – nezamjenjivi stup kvalitete života pacijenata

Govoreći o ulozi fizioterapeuta u hrvatskom zdravstvenom sustavu, Jasna Karačić istaknula je da je riječ o zdravstvenim djelatnicima čiji se doprinos često podcjenjuje, iako upravo o njihovom radu uvelike ovisi kvaliteta života starijih osoba, kroničnih bolesnika i pacijenata koji žive sami. Naglasila je da fizioterapeuti svojim znanjem i pravodobnom rehabilitacijom ne samo da vraćaju pacijente svakodnevnim aktivnostima, nego često sprječavaju trajnu nepokretnost i ovisnost o tuđoj pomoći.

– Fizioterapeut je nezamjenjiv zdravstveni djelatnik koji može omogućiti pacijentu samostalan i kvalitetan život, smanjiti teret obitelji i istodobno značajno rasteretiti zdravstveni sustav, istaknula je Karačić.

Visoka razina znanja, ali nedovoljan broj stručnjaka

Iako smatra da bi hrvatski zdravstveni sustav trebao imati veći broj fizioterapeuta, osobito u bolnicama, domovima za starije i kućnoj njezi, Karačić naglašava da je kvaliteta njihova rada iznimno visoka. Prema njezinim riječima, hrvatski fizioterapeuti po znanju, edukaciji i samostalnosti u radu stoje ravnopravno uz kolege iz najrazvijenijih članica Europske unije, a u nekim segmentima su i traženiji.

– Naši fizioterapeuti imaju znanja i vještine koje se mogu mjeriti s najnaprednijim europskim zemljama. Oni mogu pokriti širok raspon zdravstvenih potreba i uvelike pridonijeti samostalnosti pacijenata, rekla je, dodajući da bi sustavno jačanje tog kadra dugoročno donijelo korist i pacijentima i cijelom zdravstvenom sustavu.