14:21 / 14.11.2019.

Autor: HRT

HSU prikuplja potpise za povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

HSU predlaže povećanje cenzusa na 1830 kuna, odnosno 2340 kuna te godišnje usklađivanje cenzusa s povećanjem plaća, odnosno mirovina.
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) najavila je akciju prikupljanja potpisa za povećanje prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje koja kreće u petak, poručivši da i stariji i siromašni građani imaju pravo na zdravstvenu zaštitu.

-
Pravo na zdravlje i dostupnost zdravstvene zaštite ustavna je kategorija. Dio njih nema novca, ali imaju pravo na zdravlje. Nereagiranjem na ovakav prijedlog zakona stvaramo dvojbu kod građana - imamo li socijalnu državu ili imamo državu koja stvara socijalu i sirotinju - rekao je predsjednik HSU Sivano Hrelja na konferenciji za medije.

Na njoj je Hrelja osudio Vladino odbijanje HSU-ova prijedloga zakona o povećanju prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje (DZO) i komentar ministra zdravstva Milana Kujundžića da je riječ o populizmu.

Akcija prikupljanja potpisa počinje u petak i trajat će do 15. prosinca. Mišljenje HSU-a je da bi građani neovisno o stranačkoj pripadnosti, dobi i svjetonazoru trebali podržati tu akciju kako bi im HSU mogao pomoći izmjenom zakona.

Odbijenom prijedlogu zakona HSU želi pridružiti potpise građana i zajedno ih predočiti resornom ministarstvu zdravstva i Vladi.

Trenutačna situacija oko cenzusa je sljedeća: osigurane osobe mogu ostvariti pravo na plaćanje premije DZO-a na teret državnog proračuna ako njihov ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu obitelji, mjesečno ne prelazi iznos od 1516 kuna ili 1939 kuna za osiguranika samca. Hrelja je usporedio prosječnu mirovinu iz 2004. godine, kada su cenzusi napravljeni, s tekućom godinom. Mirovine su u 15 godina porasle, s prosječne mirovine od 1750 kuna na 2500 kuna, dok je cenzus ostao isti, zbog čega neki građani ostaju bez DZO-a.

HSU stoga predlaže povećanje cenzusa na 1830 kuna, odnosno 2340 kuna te godišnje usklađivanje cenzusa s povećanjem plaća, odnosno mirovina.

- Najveći problem cijele ove priče je da postoji jedan broj ljudi koji zbog neimaštine ostaju bez dopunskog zdravstvenog, odnosno prihvaćaju rizik da će umrijeti, ali nemaju novca. Najtužnije je da živimo u takvoj državi - ocijenio je Hrelja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!