16:49 / 10.10.2019.

Autor: Paola Pljak Morandini/V.K./HRT

HSU za obiteljske mirovine po uzoru na EU zemlje

Foto: arhiva, Grgo Jelavic/PIXSELL

Foto: arhiva, Grgo Jelavic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Jedina smo zemlja u Europskoj uniji u kojoj supružnik ne može, uz vlastitu, naslijediti dio mirovine preminulog bračnog partnera.
58 posto umirovljenika u našoj zemlji živi ispod granice siromaštva, a 98 posto prima mirovine manje od prosječne plaće. Istodobno, jedina smo zemlja u Europskoj uniji u kojoj supružnik ne može, uz vlastitu, naslijediti dio mirovine preminulog bračnog partnera.

Hrvatska stranka umirovljenika, osnovana nekoć upravo u Varaždinu, odlučila je aktivno sudjelovati u budućem mirovinskom sustavu te se izboriti za uvođenje - obiteljskih mirovina po uzoru na Europu, rečeno je na konferenciji za novinare. Uz vlastitu mirovinu, bračni drug trebao bi imati pravo na dio mirovine preminuloga bračnog druga.

Tzv. obiteljsku mirovinu u našoj zemlji djeca nasljeđuju od preminulog roditelja do kraja školovanja, a partneri mogu birati hoće li zadržati svoju ili se odlučiti za 70 posto povoljnije partnerove mirovine. Hrvatska stranka umirovljenika bori se stoga za uvođenje obiteljske mirovine uobičajene u Europi. 

- Uz vlastitu mirovinu, bračni drug mora imati pravo na dio mirovine preminulog bračnog druga. Vrlo često se radi o bračnim parovima koji su zajedno sakupili više od 70 godina radnog staža, plaćali doprinose, a onda npr. jedna od njih premine ubrzo nakon odlaska u mirovinu i desetljeća uplate jednostavno odu u vjetar, govori Jadranka Bahlen, predsjednica ŽO HSU Varaždinske županije.

U većini europskih zemalja, bračni partner može vlastitoj dodati 15 do 70 posto mirovine preminulog.

- Ja mislim da bi 50 do 60 posto morao dobiti ovaj drugi bračni partner od te mirovine, naglašava Zlatko Zuber, predsjednik GO HSU-a Varaždin.

Kad izgube životnu partnericu ili partnera, hrvatski umirovljenici većinom ulaze u kategoriju siromaštva.

- Moja mirovina je jako mala. Stvarno se treba pod hitno nešto napraviti za ove obiteljske mirovine jer naši umirovljenici su, kao što sam rekla, najugroženija populacija u RH, ističe Snežana Liber, HSU Sračinec.

- Umirovljenicima su jedine dionice koje imaju - minuli rad. I stoga, ako to ne može biti osnova za njihovu egzistenciju, drugog osnova nema, govori Mladen Žeraić, HSU Jalžabet.

U HSUu tvrde kako nemaju ništa protiv nacionalnih mirovina, koje Vlada planira iz mirovinskog sustava plaćati onima bez radnog staža, koji nikada nisu plaćali doprinose. No, zalažu se za odvajanje fondova, kako bi supružnik onoga koji je cijeli život plaćao doprinose dobio dio tog novca.

- U tom procesu naravno, nije dovoljno samo ujedinjenje svih političkih stranaka s umirovljeničkim predznakom. Nama treba više sugrađana u tome. Mi ovo ne radimo samo za sebe, već za našu djecu, za naše unuke, da oni ne bi prolazili ono što mi danas prolazimo, ističe Bahlen.

Borba hrvatskih umirovljenika za pravo na dostojan život u trećoj dobi tek predstoji.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!