Hrvatska na udaru omikrona, epidemiolozi pozivaju na oprez

Hrvatska je na udaru visokozaraznih podvarijanti koronavirusa zbog kojih se povećao udio pozitivnih među testiranima na čak 30 posto, a dnevni broj novih slučajeva zaraze prešao je tisuću, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

- Na našim prostorima sada cirkuliraju podvarijante omikrona BA.2, BA.4 i BA.5, najviše su izloženi građani srednje dobi, od 30 do 69 godina, dok je među djecom manje zaraženih jer nema nastave, rekli su u HZJZ-u.

Novi val zaraze u Hrvatskoj je počeo potkraj lipnja, od kada se bilježi povećan udio pozitivnih u ukupnom broju testiranima. Najviše novozaraženih imaju Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, dok je najpovoljnija situacija u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je samo troje novozaraženih. Posljednjeg tjedna uočljiv je i porast broja hospitaliziranih i umrlih, no to nije povećalo interes za cijepljenje pa se dnevno cijepi između 300 i 400 osoba, a prvom dozom manje od 50 u cijeloj zemlji. Građani možda čekaju novo bivarijantno cjepivo koje će sadržavati i komponentu Wuhan i omikron, a europska regulatorna agencija EMA mogla bi ga najranije odobriti potkraj kolovoza ili početkom rujna.

Na pitanje o mogućnosti ponovnog uvođenja COVID potvrda najesen, u HZJZ-u odgovaraju da se, prema njihovu saznanju, u ovom trenutku ne razmišlja o ponovnom uvođenju COVID potvrda ove jeseni ili zime.

HZJZ: Maske ipak imaju smisla

Iako su neke europske države već prošle vrhunac novog vala zaraze, u Hrvatskoj je on još u uzlaznoj fazi, a vrhunac se očekuje u kolovozu s obzirom na dosadašnje iskustvo, koje pokazuje da val zaraze traje nekoliko tjedana. Sve oboljele osobe, bez obzira na to jesu li cijepljene, moraju u izolaciju od sedam do deset dana, s mogućnošću ranijeg završetka u slučaju testiranja najranije petog dana od početka zaraze. Karantena ili samoizolacija nije obvezna za bliske kontakte pozitivnih osoba, oni bi trebali nositi masku deset dana od posljednjeg kontakta, a preporučeno je i samotestiranje.

Iako se u javnosti u posljednje vrijeme pokrenula polemika o tome koliko zaštitne maske uopće štite od novih varijanti virusa, u HZJZ-u ističu da su one, uz poštovanje fizičke distance, i dalje temelj prevencije širenja kapljičnih infekcija.

- Samo korištenje maski u domeni je vlastite odgovornosti i osviještenosti svakog pojedinca, napominju u Zavodu za javno zdravstvo te ponovno ističu važnost cijepljenja. Cjepivo, kažu, možda ne štiti toliko učinkovito od same zaraze s obzirom na visoku zaraznost novih podvarijanti omikrona koje sada cirkuliraju na našim prostorima, no i dalje u velikoj mjeri štiti od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda.

Drugo docjepljivanje trenutačno se preporučuje osobama starijim od 80 godina i starijim od 65 godina u domovima za starije, i to najmanje četiri mjeseca nakon primanja prve docjepne doze. U tu svrhu rabi se mRNA cjepivo (Comirnaty ili Spikevax). Također, drugo docjepljivanje preporučuje se osobama koje imaju povećan rizik za razvoj teških oblika COVID-a, a koje su primarno cijepljene i docijepljene cjepivom Janssen. Za drugo docjepljivanje preporučuje se mRNA cjepivo (Comirnaty ili Spikevax).

U skladištima je više od milijun doza cjepiva, a za 28.300 doza Modernina cjepiva rok upotrebe istekao je u srpnju.

Prema statistici HZJZ-a, u Hrvatskoj je do sada 57,76 posto ukupnog stanovništva završilo cijepljenje, 23,26 posto primilo je dodatnu (booster, treću) dozu, dok je 2014 osoba primilo drugu docjepnu (tzv. četvrtu) dozu. Do sada je pristiglo 8.839.440 doza cjepiva protiv COVID-a, a ukupno su utrošene 5.263.284 doze. Na centralnom skladištu u Lučkom čuva se 1.335.780 doza, najviše Pfizerova cjepiva, kojega je ostalo 1.035.480 doza. Modernina cjepiva ostalo je 165.200 doza, Novavaxa 96.000 te Janssena 39.100 doza.

Rok trajanja za 28.300 doza cjepiva Moderne istječe ovoga mjeseca, za 4100 doza u kolovozu, a u rujnu za 3800 doza. U HZJZ-u napominju kako očekuju da EMA produlji rok trajanja Modernina cjepiva s 9 na 12 mjeseci. Prema procjenama, trebat će uništiti oko 200 kg cjepiva, pretežno Modernina i AstraZenecina. Cijena uništavanja po kilogramu je 12,50 kuna s uključenim PDV-om te je riječ o ukupnom trošku od oko 2500 kuna, kažu u Zavodu za javno zdravstvo.

Hrvatska je do sada donirala ukupno 1.958.120 doza, uključujući donacije COVAX. Izvan sustava COVAX najviše je donirano Iranu, BiH, Sjevernoj Makedoniji i Ruandi. U sklopu donacija COVAX najviše ih je donirano Egiptu, Indoneziji, Tadžikistanu i Pakistanu. Donacija u pravilu ne podrazumijeva povrat novca državi koja donira cjepivo.