HZJZ: Treba jačati znanstveno utemeljene metode prevencije ovisnosti

Porast uporabe droga i drugih oblika ovisnosti pokazuje potrebu jačanja znanstveno utemeljene metode prevencije koje provjereno donose rezultate, poručeno je u ponedjeljak s HZJZ-ove konferencije, uz upozorenje da su se neke postojeće metode pokazale nedovoljno učinkovitima.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je Savjetovanje za donositelje odluka o znanstveno utemeljenoj prevenciji ovisnosti - Europski prevencijski kurikulum (EUPC) s ciljem predstavljanja koncepta znanstveno utemeljene prevencije ovisnosti i učinkovitih preventivnih intervencija te unapređenja postojećeg sustava prevencije.

- Sastali smo se s ciljem edukacije donositelja odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini o učinkovitim programima koji su nam sigurno potrebni, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Aktualni trendovi pokazuju da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećane uporabe sredstava ovisnosti, posebice droga, a nove izazove donose i ponašajne ovisnosti poput kockanja, klađenja, igranja videoigara te prekomjernog korištenja interneta i društvenih mreža.

- Situacija je takva da je 42 posto osoba od 25 do 34 godine nekad u životu konzumiralo drogu, najčešće kanabis, rekao je Capak, zauzevši se za jačanje postojećih programa.

Dodao je da u Hrvatskoj raste uporaba psihostimulansa - kokaina, amfetamina i drugih.

- Devedeset posto osoba nekad je u životu konzumiralo alkohol, a više od jedne trećine osoba redovito, svaki dan, pije. Što se tiče pušenja, ni tu se ne možemo pohvaliti, rekao je i upozorio da djeca i mladi počinju sve ranije pušiti.

- U istraživanju koje pokazuje da je 16% djece konzumiralo neku od ilegalnih droga, a 20% djece u dobi od 15 i 16 godina redovito puši, nalazimo se iznad europskog prosjeka, rekao je.

Zbog toga mjere sadržane u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti do 2030. te pratećem Akcijskom planu do 2026. uključuju i jačanje kapaciteta za izradu i provedbu kvalitetnih preventivnih projekata.

- To zahtijeva primjenu znanstveno utemeljenih, dakle u praksi provjerenih preventivnih programa. Ti programi ne mogu stati na pružanju informacija; oni trebaju jačati otpornost djece i mladih na izazove okruženja te njihovu zdravstvenu pismenost kako bi prepoznali zdrave izbore, poručio je Capak.

Predavanja ex cathedra i dovođenje bivših ovisnika u škole nemaju učinka

Voditeljica Laboratorija za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Martina Ferić upozorila je da se u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, ljudski i financijski resursi ulažu u preventivne pristupe koji ne pokazuju učinkovitost.

- Čak neka istraživanja pokazuju da mogu biti štetni, upozorila je.

Istaknula je da alkohol po njezinu mišljenju, unatoč različitim vrstama ovisnosti i dalje predstavlja najveći problem.

- Hrvatsko društvo je takvo da i tugujemo i veselimo se uz alkohol; njegovo je korištenje vrlo normalizirano. A danas se vrlo jasno zna što rano korištenje alkohola čini mozgu mladih ljudi, naglasila je Ferić.

Objasnila je da prevencija utemeljena na dokazima prevenira mnoga rizična ponašanja.

- Tako preveniramo kockanje, korištenje alkohola i marihuane te nasilje, koje je danas u porastu, rekla je.

- Ovo što imamo po školama, gdje netko dođe i učenicima u 30 minuta održi predavanje, ima nula učinka. Isto vrijedi i za roditelje. Predavanje ex cathedra nema nikakve rezultate, ustvrdila je Ferić.

Dodala je da ni pozivanje bivših ovisnika nema učinka.

- Neka su istraživanja pokazala da to može biti i štetno jer za mali dio populacije u povećanom riziku takvi sadržaji mogu biti zanimljivi. Predstave bivših ovisnika šalju zbunjujuće poruke - s jedne strane pokazuje se pakao droge, a s druge: evo me na sceni, zarađujem novac, pojasnila je.

Navela je da rezultate daju strukturirani programi koji, uz informacije o posljedicama, uvijek uključuju jačanje vještina.

- Programi koji daju učinka nisu jednokratni, nego se provode više puta, a provode ih educirani predavači, rekla je.

Dodala je da su učinkoviti interaktivni programi, metode koje potiču kritičko razmišljanje i dobar odnos onoga koji provodi program s djecom ili roditeljima.