Novi lijekovi, ortopedska i druga pomagala na listama HZZO-a

HZZO je na liste lijekova stavio nove lijekove, među kojima su lijekovi za sistemski eritemski lupus i kroničnu mijeloičnu leukemiju te ortopedska i druga pomagala, među kojima su uređaj i senzor za mjerenje glukoze, izvijestio je u utorak Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Lijekovi za lupus, mijeloičnu leukemiju, proteze...

U redovnoj proceduri na liste lijekova HZZO-a stavljene su generičke paralele već postojećih lijekova, a od novih lijekova na osnovnu listu su stavljeni: lijek anifrolumab za liječenje sistemskog eritemskog lupusa (SLE) te lijek ascinimib za liječenje kronične mijeloične leukemije, koji je klinička paralela postojećim lijekovima.

U redovnoj proceduri na liste ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a stavljene su nove generacije istovrsnih pomagala, stavljena su istovrsna pomagala iz skupina obloge za rane, pomagala za disanje i pomagala za urogenitalni sustav.
Utvrđene su izmjene i dopune indikacije broj 306 za uređaj i senzor FreeStyle Libre Flash Glucose Monitoring System i senzor FreeStyle Libre 2 Flash Glucose Monitoring System.

Na osnovi pojedinačnih prijedloga predstavnika proizvođača povećana je cijena pomagala iz skupina proteze za ruke, proteze za noge, potrošni dijelovi za proteze za noge, pomagala za kretanje, pomagala za probavni sustav, stoma pomagala, pomagala za urogenitalni sustav, pomagala za disanje, očna i tiflotehnička pomagala, pomagala za govor i druga pomagala. 

Pravo na senzore ostvaruju osobe sa dijabetesom tip 2

- Na sreću, danas možemo kazati da je osobama sa šećernom bolešću u Hrvatskoj dostupna skoro sva najnovija terapija i tehnologija, koja je uglavnom potpuno besplatna te se samo još neki lijekovi i modernija tehnologija moraju nadoplatiti. Na tome stvarno možemo zahvaliti HZZO-u koji je pokazao da ima sluha za osobe sa šećernom bolešću, rekla je Anela Novak, predsjednica HDED HLZ.   


Novak je rekla da najnovijom odlukom HZZO-a, pravo na senzore će moći ostvariti i osobe sa ŠB tip 2 na 4 i više doza inzulina što će znatno olakšati njihov život.

- Zašto to nije učinjeno do sada. Nevjerojatna je činjenica da u stvari ne znamo koliko u Hrvatskoj ima točno osoba sa šećernom bolešću, a još manje znamo koliko je osoba s tipom 1, a koliko s tipom 2, kazala je. 

Administrativno se nerealno velikim prikazuje broj osiguranika sa šifrom E10-14, odnosno s dijagnozom ŠB, što ima bitne reperkusije na izradu nacionalne strategije zbrinjavanja ovih bolesnika, dodala je. Tome u prilog govori procijenjeni broj od 500 000 osiguranika u RH koji imaju ŠB (svaka 6. odrasla osoba), koji se komunicira u javnom prostoru, što je u velikoj disproporciji s podacima za zemlje EU prema kojima svaka 11. odrasla osoba ima ŠB.

Postoji puno razloga za to, od neusklađenosti šifriranja šećerne bolesti, dupliranja bolesnika ako promijene terapiju u inzulinsku, nemogućnost određivanja HbA1c u primarnim laboratorijima bez da se stavi šifra ŠB i niz drugih tako lako ispravljivih i jeftinih postupaka.

- Kako su senzori skupa tehnologija, HZZO koji u stvari ako ne zna točne podatke ne može niti planirati troškove, pa su se stoga prvo senzori odobrili tipu 1 šećerne bolesti. Snižavanjem cijene senzora, 5 godina nakon njihovog dolaska, napokon će i osobe sa šećernom bolešću tip 2 koji su na 4 i više doza inzulina ostvariti pravo na senzore (za sada samo Libre senzore tvrtke Abbot). Ovo je postignuto sinergijom djelovanja svih stručnih društava (poput Hrvatskog dijabetološkog društva i ), dijabetičkih udruga te na kraju razumijevanja HZZO-a, istaknula je. 

Ali osobe sa šećernom bolešću moraju znati da ne postoji lijek, inzulin ili tehnološko pomagalo koje može ispeglati skokove glukoze nakon unosa brzih ugljikohidrata. Unatoč svemu, i dalje je temelj liječenja tipa 2, a bolje regulacije glikemije tipa 1 i tipa 2, prilagodba prehrane i tjelesna aktivnost, objasnila je Novak. 

HZZO nastavlja financirati pripravnički staž zdravstvenih radnika

U cilju zapošljavanja što većeg broja doktora medicine u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske HZZO će i nadalje financirati rad doktora medicine bez specijalizacije. Stoga je donesena odluka o izboru doktora medicine bez specijalizacije za koje će se financirati rad pod nadzorom, te je u prijedlogu Liste prvenstva uvršteno 273 kandidata.

Također se nastavlja i financiranje rada pripravnika – doktora medicine, magistara farmacije i magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Stoga je donesena odluka o izboru pripravnika – doktora medicine, magistara farmacije i magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine za koje će se financirati pripravnički staž osnovom Javnog natječaja iz 2023. godine, te je u prijedlogu Liste prvenstva uvršteno 10 kandidata i to 3 doktora medicine, 2 magistra farmacije i 5 magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine.

Nakon provedenih natječaja, ugovorne zdravstvene ustanove i drugi ugovorni subjekti HZZO-a će sklopiti ugovore o radu s odabranim kandidatima, na osnovi kojih će HZZO u najkraćem roku sklopiti ugovore o financiranju s ugovornim zdravstvenim ustanovama i drugim ugovornim subjektima HZZO-a.