12:58 / 25.10.2019.

Autor: B.V.M./Dobro jutro, Hrvatska/HRT

HZZO odgovorio zašto djeca iz Rusije dolaze u RH na liječenje, a našu djecu šalje van

-

-

Foto: - / -

Dr. Antičević jedini je u Hrvatskoj koji operira pacijente s bolešću tzv. krhkih kostiju. Ali HZZO radije pošalje pacijente u inozemstvo, nego u privatnu bolnicu u Hrvatskoj.
Dorian Grzelj boluje od rijetke bolesti. Njegova dijagnoza je osteogenesis imperfecta, poznata kao bolest krhkih kostiju. Do sada je imao stotinjak prijeloma, prolazio niz operacija. Sada je postao punoljetan i "ispao" iz sustava. HZZO više nije spreman pokriti mu troškove liječenja, jer ne postoji ni bolnica ni liječnik koji ga može operirati,  ispričao je Dorian za emisiju "Dobro jutro, Hrvatska".  

- Moje zdravstveno stanje se poprilično promijenilo, zahtijeva još dosta operacija za koje ne postoji liječnik koji bi ih mogao izvršiti, kaže Dorian Grzelj.

Postoji liječnik! Ali ne u sustavu. Onom sustavu na koji Dorian i njegova majka Slađana žele, ali ne mogu računati. Da, postoji liječnik, ali u privatnoj bolnici. U Sv. Katarini u Zaboku. Jedan jedini koji može, želi i zna. Jedan jedini u Hrvatskoj koji se specijalizirao za tu rijetku bolest. Nakon odlaska u mirovinu radio je u Klaićevoj, ali mu nije produljen ugovor. To je prof. dr. sc. Darko Antičević, dr. med., specijalist ortoped.

- Problem nije od jučer. Problem je dugotrajan. Mi smo upozoravali, međutim, mjerodavne institucije su se oglušile ili imaju druge prioritete. Ne znam što da kažem. Ne mogu komentirati, ako bih komentirao na pravi način možda ne bi bilo primjereno za uši svih gledatelja i slušatelja, rekao je dr. Antičević u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".

Dr. Antičević u Sv. Katarini u posljednje tri godine izveo 30 operacija

Bolest traje cijeli život, a najviše su njome pogođena djeca. U dobi kada bi se morala moći kretati, učiti, razvijati se, dosegnuti daljnje razvojne stupnjeve. Ako lome kosti, oni su u tome onemogućeni, objašnjava prof. Antičević.

- Postoji metoda da im se to omogući. Da primaju lijekove koji pomažu da kost bude čvršća, postoje metode i rehabilitacije. U svemu tome mi smo dosta napredovali. Napredovali smo i u tome da kosti liječimo intramedularnom fiksacijom. Kost se učvršćuje u gornjem i donjem dijelu. Kost s djetetom raste, i ona se učvršćuje iznutra. Ako je učvršćujete izvana, onda će ona puknuti. Kost tako s djetetovima rastom ostaje ravna, postoji unutrašnja fiksacija i dijete onda može hodati. Jer s ravnim kostima se puno lakše hoda, nego s iskrivljenim. Dakle, to je jedna metoda kojom se mi koristimo, međutim, zbog neaktivnosti, zbog sistemski ugrađenih grešaka u naše zdravstvo to, nažalost, ne postoji u državnim bolnicama. Trenutačno to postoji samo u bolnici Sv. Katarina, dodaje.

Hrvatski državljani u inozemstvo, u Sv. Katarinu iz inozemstva

Dr. Antičević teško pronalazi riječi kojima bi opisao ovaj apsurd zdravstvenog sustava. Dok u hrvatsku bolnicu, doduše privatnu, pacijenti dolaze iz inozemstva, HZZO djecu iz Hrvatske s ovom dijagnozom šalje na liječenje - u inozemstvo, kaže. Došlo je, ističe, do jednog paradoksa. Državne bolnice se tvrdi, više bave profitom, a privatne poput Sv. Katarine rijetkim bolestima. U Sv. Katarinu na liječenje dolaze čak i iz Rusije.

- Većinom su to bili strani pacijenti koji su dolazili iz inozemstva. HZZO, nažalost, na drugi način tretira privatne bolnice u odnosu na državne i katkad se može dogoditi da takva djeca budu upućena i u inozemstvo umjesto da se upute u Hrvatskoj u privatnu bolnicu! Ne postoji volja, postoji recimo za Schengen, ali za rijetke bolesti ne. Vrlo je jasno objašnjenje, djeca nisu glasači, rijetke bolesti su rijetke, pustimo to na stranu, imamo mi sad druge prioritete razočaran je prof. Antičević. 

Državnim bolnicama ovakvo je liječenje preskupo

Djeca ako i dospiju u bolnicu, muku muče hoće li za njih biti naručen implantat. Dobit će ako ga je bolnica voljna naručiti. A neće biti sklona tome, tvrdi Vlasta Zmazek, predsjednica Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, jer ga tada mora i platiti. Bolnički budžeti su, izjavila je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska", premali pa se teško donosi takva odluka.

- Imamo masu problema, od dijagnostike, preko terapija do zahvata koji bi se mogli ovdje provoditi pa se izbjegava, ne znam zašto. Sustav i institucije ne komuniciraju. Obiteljima koje se susreću s rijetkom bolesti bi se puno toga moglo olakšati. I gdje treba najviše podrške, kako organizirati život - toga opet nema. Kod nas su svijetle točke udruge koje onda nastoje rješavati probleme jedan po jedan. Stalno se izgovaraju na skupe terapije, no iz fonda za skupe lijekove više od 50% ide na onkološke, a ne rijetke bolesti. Trebalo bi imati poseban fond za rijetke bolesti pa bi se tada vidjelo koliki su troškovi, kaže Zmazek.

- Ne shvaća se da su djeca s rijetkim bolestima naši sugrađani s istim pravima kao i svi drugi. Nažalost u lutriji nasljeđivanja gena, oni su izvukli neki loš broj. Među djecom s osteogenesis imperfecta i drugim rijetkim bolestima ima vrlo pametne djece koja se ne mogu razvijati jer se ne mogu kretati. Kretanje za djecu je bit razvoja. I ako im to onemogućite, oni zaostaju u razvoju. A zapravo imaju kapacitet da postignu velike stvari.

Prof. Antičević ističe kao primjere Norvešku i Dansku. Oni su, kaže, 15 godina ispred nas, trebamo samo pogledati te zemlje. Navodim ih kao primjer jer su po broju stanovnika slične Hrvatskoj. Treba imati volje, ali volje je nestalo. Ovi odgovori HZZO-a su samo zaključuje, verbalne akrobacije.

Od HZZO-a smo zatražili odgovor kako to da je jednostavnije ili isplativije djecu poslati u inozemstvo na liječenje, a ne u privatnu bolnicu u Hrvatskoj, kao i zašto punoljetni oboljeli od ove konkretne dijagnoze gube pomoć sustava. 

HZZO odgovara kako je djelatnost ortopedije ugovorena između HZZO-a i Specijalne bolnice Sveta Katarina na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (ordinacije), no spomenuta zdravstvena ustanova ne može biti ugovorena za bolničko liječenje (postelje) s obzirom da nije u Mreži javne zdravstvene službe. Dodaje i kako djelatnost pedijatrije u kojoj se liječe djeca do 18. godine života također nije ugovorena između HZZO-a i bolnice Sveta Katarina.

- U slučaju djece, ali i odraslih pacijenata oboljelih od Osteogenesis imperfecta, ona se mogu liječiti u zdravstvenoj ustanovi koja ima ugovor s HZZO-om, a to je Klinika za ortopedija KBC Zagreb, navodi HZZO.

- Uvjet za upućivanje na liječenje u inozemstvo je da se potrebno liječenje ne može provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj i da se uspješno provodi u inozemstvu. Mogućnosti liječenja u inozemstvu za osobe osigurane (bez obzira da li se radi o djetetu ili odrasloj osobi) uključuju:
- dijagnostičke i terapijske postupke
- operacijske zahvate uključujući i transplantacije organa koje se ne mogu provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj
- bolničko i ambulantno liječenje
- kontrolne preglede
- dijagnostičke pretrage krvi i tkiva
- pretraživanje međunarodnih registara dobrovoljnih davatelja koštane srži, stoji u odgovoru HZZO-a.

- Zahtjev za liječenje u inozemstvu podnosi se na tiskanici Zahtjev i prijedlog za upućivanje na liječenje u inozemstvo koji osiguranoj osobi daje doktor specijalista iz nadležnog referentnog centra Ministarstva zdravlja, doktor specijalista koji ju liječi ili liječnički konzilij ugovorne zdravstvene ustanove u kojoj se liječi. Na temelju Prijedloga za upućivanje u inozemstvo i mišljenja doktora specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a donosi svoj nalaz, mišljenje i ocjenu, te se izdaje rješenje u prvom stupnju. Rješenjem se utvrđuje i pravo na vrstu javnog prijevoza, odnosno pravo na sanitetski prijevoz, te pravo na pratnju, dodaje se u odgovoru.

- Odluku o izboru ustanove u koju će se osigurana osoba uputiti na liječenje donosi liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a, uvažavajući prijedlog nadležnog referentnog centra ili doktora specijalista, odnosno liječničkog konzilija bolnice u kojoj se osigurana osoba liječi, navodi HZZO.

- U samom postupku HZZO traži mišljenja triju specijalista konzultanta o tome da li je liječenje u inozemstvu opravdano. U slučaju kada svi upitani konzultanti HZZO-u dostave negativno mišljenje liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a nema alternative nego negativnim ocijeniti postavljeni zahtjev, te se prvostupanjskim rješenjem zahtjev odbija. Na takvo rješenje osigurana osoba može u roku od 15 dana uložiti žalbu, te se pokreće drugostupanjski postupak u kojemu HZZO ponovno traži mišljenje troje konzultanata koji nisu sudjelovali u prvostupanjskom postupku o tome da li je liječenje u inozemstvu opravdano. Napominjemo da  HZZO ne indicira liječenje u inozemstvu, već to čine liječnici specijalisti, eksperti iz područja medicine za određene bolesti. HZZO podmiruje troškove liječenja u inozemstvu, ako stručni tim smatra da je ono potrebno i opravdano, napisala je Služba za odnose s javnošću HZZO-a.

- Ukoliko postoji medicinska indikacija, sve osigurane osobe HZZO-a imaju pravo na specijalističko liječenje kod liječnika ortopeda (pa tako i djeca kad navrše 18 gdina), stoga je netočno da djeca kada postanu punoljetna nemaju liječnika ortopeda, stoji na kraju u odgovoru.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!