Idućeg tjedna poznati rezultati izjašnjavanja liječnika o štrajku

Idućeg tjedna bit će poznati rezultati ankete provedene među liječnicima o pokretanju štrajka, prosvjeda ili neke druge vrste pritiska na zdravstvenu administraciju zbog neispunjenih obećanja ministra zdravstva Vilija Beroša.

Anketu je u siječnju pokrenulo pet krovnih liječničkih udruga, a njome se gotovo 14 tisuća liječnika u javnom zdravstvu moglo izjasniti što su spremni poduzeti zbog neispunjenih ministrovih obećanja, poput onoga o usklađivanju platnih koeficijenata, povišica za specijalizante i dokidanja njihovih "robovlasničkih ugovora".

Ponuđen je izbor između četiri vrste pritiska, a u igri su - štrajk, prosvjed, povlačenje suglasnosti za rad duži od 48 sati tjedno i kao četvrta opcija - kuvertiranje otkaza, rekao je Hini Marin Smilović iz Inicijative mladih liječnika koja je prošle jeseni organizirala veliki prosvjed pred Ministarstvom.

Zadnjih dana siječnja anketu je zajednički provelo pet krovnih liječničkih udruga - Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika.

Upiti su poslani svakom liječniku na osobnu elektroničku poštu, a prikupljanje je trajalo tjedan dana. U tijeku je analiza rezultata, a u HLS-u očekuju da bi rezultati mogli biti poznati u srijedu, nakon čega će se usuglašena stajališta prezentirati javnosti.

Nema naznaka da se išta počelo rješavati

Svoje sudjelovanje u ovoj akciji u KoHOM-u objašnjavaju ogorčenošću onime što im je obećano na sastanku u Ministarstvu još 2. kolovoza prošle godine, a do "danas nema naznaka da se uopće počelo rješavati".

- Stoga smo odlučili ispitati stavove svih liječnika u sustavu javnog zdravstva o tome za koji oblik prosvjeda su spremni i smatraju ga opravdanim, poručuje KoHOM.

Iz Komore pak nabrajaju da je tijekom prošle godine održano nekoliko sastanaka s vrhom zdravstvene administracije sa zaključcima vezanima uz rješavanje reprezentativnosti HLS-a do kraja listopada 2022., zatim uz podizanje koeficijenata složenosti poslova (specijalisti/uži specijalisti; PZZ/bolnički liječnici, specijalizanti) do kraja 2022. te donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi do kraja proljetnog zasjedanja Sabora.

- Izuzev reprezentativnosti HLS-a, svi ostali zaključci, koje je Ministarstvo zdravstva prihvatilo, nisu ispunjeni", ističu u HLK-u te dodaju kako u komunikaciji iz Ministarstva nema nikakvog jamstva za ispunjenje ostalih dogovorenih zaključaka, niti rokova do kada bi oni mogli biti ispunjeni.  

Četiri zahtjeva prema zdravstvenoj administraciji

Udruge su se stoga usuglasile oko četiri zahtjeva i provedbe zajedničkih aktivnosti kojima će se jasno ukazati na "neprimjeren položaj liječnika i neprihvatljivost ignoriranja liječničkih zahtjeva".

Od Ministarstva traže žurno izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim te podizanje koeficijenata specijalizantima za minimalno deset posto.

Traže zatim donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi do kraja proljetnog saborskog zasjedanja. Riječ je o zakonu kojim bi se liječnicima omogućili izravni pregovori o plaćama, nedvosmisleno definirala vrijednost njihova rada, osmislili modeli privlačenja u manje atraktivne sredine itd.

Kao treći zahtjev navode "usklađivanje rada liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima u skladu s Planom i programom mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022., odgovarajućim ugovaranjem između zdravstvenih ustanova i privatnih ugovornih ordinacija s HZZO-om te organiziranjem rada unutar ustanova u skladu s navedenim normativima".

Zadnji im je zahtjev ukidanje penalizacijskih ugovora o međusobnim pravima i obavezama liječnika na specijalističkom usavršavanju i zdravstvenih ustanova, tzv. robovlasničkih ugovora.

- Nakon što udruge donesu zaključke, temeljem rezultata ankete, obavijestit će javnost o sljedećim koracima, poručuju iz KoHOM-a.

Ministarstvo: Te su udruge uključene u donošenje zakona

U Ministarstvu zdravstva kažu da ih čudi pozicioniranje tih udruga kao njihovih suparnika iako godinama sudjeluju u radnim skupinama kao partneri u izradi zakona, pravilnika i ostalih dokumenata tog istog ministarstva.

Još veća im je nelogičnost da se poboljšanje statusa i položaja liječnika, kao i unaprjeđenje zdravstvenog sustava, opravdava sredstvom poput pozivanja liječnika na prosvjed ili štrajk.

Rješenja se, kažu, donose za stolom u otvorenom dijalogu koji bi prvenstveno trebao biti usmjeren na dobrobit pacijenata.

Ne umanjujući ulogu liječnika u zdravstvenom sustavu, podsjećaju da su pacijenti oni kojima cjelokupna zdravstvena politika i sustav osiguravaju usluge zdravstvene zaštite.

Demokratski sustavi omogućuju razne oblike aktivizma, ali put koji je izabrala Hrvatska liječnička komora s ostalim strukovnim udrugama zasigurno neće pridonijeti boljem statusu pacijenata, poručuje Ministarstvo.

Podsjeća da je ova zdravstvena administracija omogućila reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu i liječnicima kao nositeljima zdravstvene djelatnosti u kolektivnom pregovaranju o uvjetima rada i plaćama liječnika.

To pravo im je oduzeto za vrijeme SDP-ove vlade, prije devet godina, što je rezultiralo pregovaranjem medicinskih sestara i tehničara, umjesto liječnika.

U Radnoj skupini za izmjene i dopune Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova uključeni su i Komora i sindikati te su raspravljeni prijedlozi svih članova radne skupine. Predviđeni su daljnji koraci s ciljem izjednačavanja koeficijenata.

Vezano uz Zakon o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi, u njegovoj su izradi također sudjelovali Komora, Sindikat, HUBOL, KoHOM i Hrvatski liječnički zbor te je Zakon upućen u prvo saborsko čitanje u prvom kvartalu s obzirom da je povezan sadržajno i financijski s donošenjem Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi.

Naglasak na kvaliteti zdravstvene usluge

U Ministarstvu navode i da je donošenjem novog Pravilnika o standardima i normativima u bolnički sustav uvedeno zapošljavanje njegovateljica koje će isključivo raditi pod nadzorom medicinskih sestra na poslovima njege pacijenata.

Također je donesen i Pravilnik o specijalističkom usavršavanju prvostupnica sestrinstva u hitnoj medicini što će poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite kao i status prvostupnica sestrinstva u hitnoj medicini.

Slijedi izmjena Zakona o sestrinstvu vezano uz kompetencije prvostupnica sestrinstva-specijalista vezano uz samostalno ordiniranje određenih lijekova za održavanje života.

U više navrata Ministarstvo je, kažu, najavilo i reviziju Plana i programa mjera zdravstvene zaštite na temelju koje će se definirati novi model ugovaranja i plaćanja zdravstvenih ustanova pri čemu će najveći naglasak biti na učinkovitosti, odnosno kvaliteti pružene zdravstvene usluge.

Novi Pravilnik će osigurati medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite.

Planiranje potreba za određenim specijalizacijama ovisi o potrebama konkretne zdravstvene ustanove odnosno zdravstvenim potrebama stanovništva na određenom području, stoga je iznimno važno da su prava i obveze, koje se u trenutku upućivanja na specijalizaciju i samim time pokrivanja troškova specijalizacije, jasna objema ugovornim stranama i specijalizantu i zdravstvenoj ustanovi.

Neupitno je da obveza specijalizanta postoji, u slučaju da želi prekinuti specijalizaciju, promijeniti ustanovu u kojoj specijalizira ili promijeniti ustanovu rada u određenom razdoblju neposredno nakon završetka specijalizacije. Postojanje takve obveze koja se veže za određeno razdoblje, uglavnom za broj godina studiranja, nije nešto što je Hrvatska nego je to uobičajena praksa, obvezna i kao uvjet EU za financiranje specijalizacija iz europskih fondova, navodi se u priopćenju.

S obzirom na naknadu koju specijalizant mora platiti pri ranijem odlasku iz matične zdravstvene ustanove, u Ministarstvu kažu da je ona primjerena za financijski i kadrovski deficit prouzročen ustanovi kao i pacijentima koji su zakinuti za pružanje usluga koje su se trebale pružiti prema ugovoru.

Kao primjer navode da je iznos povrata oko 270.000 kuna, ukupni prosječni trošak ustanove je oko 1.200.000 kuna za petogodišnju specijalizaciju, a za obiteljsku medicinu oko 900.000 kuna.

Posljedično, te su ustanove u velikom financijskom gubitku i u kadrovskom deficitu za sljedećih najmanje pet godina.

Ovo je samo jedan u nizu elemenata koje čini upravljanje ljudskim resursima složen i dinamičan proces u zdravstvenom sustavu zbog čega predstavlja posebno područje reforme zdravstva, poručuju iz Ministarstva.