Ilegalni otpad uništava Hrvatsku; kako ga konačno zaustaviti?

Šuma kod Zadra skriva zastrašujući prizor - više od godinu dana među stablima leži 300 električnih brojila. Ovo je samo najnoviji primjer ekocida koji pogađa cijelu Hrvatsku.

Građevinski otpad, automobilske gume, stara vozila, bijela tehnika, namještaj… Otpada ima svuda - šume, jame, špilje, pa čak i more. Svaka od tih lokacija trpi posljedice koje nisu lako popraviti.

Ali što se može učiniti? Kako reagira državni inspektorat, koliko je stvarna šteta za okoliš i što se još može sanirati, a što je možda nepovratno? Pitanje otpada nije samo pitanje zakona, već i naše budućnosti.

Erlić: Provedena je istraga i postoje indicije da je riječ o ukradenim brojilima

Gotovo 300 električnih brojila, koja su prije 14 mjeseci ukradena zadarskoj Elektri, pronađeno je odbačeno u šumskom području. Iako je lokacija otpada bila poznata već oko mjesec dana, uklanjanje je pokrenuto tek nakon novinarskog upita.

Slučaj je otvorio pitanja o odgovornosti, nadzoru i učinkovitosti sustava zaštite okoliša.

Prema dostupnim informacijama, brojila su bila odbačena na teško pristupačnom području u prirodi. Uklanjanje je započelo tek nakon što je javnost upozorena na problem.Gradonačelnik Zadra, Šime Erlić, komentirao je slučaj gostujući u emisiji Otvoreno na Hrvatskoj radioteleviziji. 

- Riječ je o uistinu jednoj ružnoj situaciji, naravno i za okoliš i za sve. Nažalost, takve se stvari događaju. Provedena je određena istraga i postoje indicije da je riječ o ukradenim brojilima koja su odbačena na visoko i nepristupačno područje. Sada je to sanirano i riješeno, službe su izašle na teren i sve je uklonjeno, rekao je Erlić.

S druge strane, ekološke udruge upozoravaju da je ovaj slučaj pokazatelj ozbiljnih slabosti u sustavu nadzora i zaštite okoliša. Vjeran Piršić iz organizacije Eko Kvarner istaknuo je kako se u ovom slučaju nameću dva ključna pitanja.

- Prvo je kako je moguće da velika državna kompanija dopušta da nešto za što zna da je potencijalno problematično završi u okolišu. To pokazuje da njihov interni sustav kontrole ne funkcionira dovoljno dobro. Drugo je pitanje kako jedinice lokalne i regionalne samouprave dopuštaju da takav otpad završi u okolišu na njihovom području, rekao je Piršić.

Dodao je kako ovaj slučaj predstavlja još jedan pokazatelj da sustav zaštite okoliša u Hrvatskoj ne funkcionira dovoljno učinkovito.

Iako su brojila u međuvremenu uklonjena, ostaje otvoreno pitanje zašto je trebalo više od godinu dana od krađe, odnosno gotovo mjesec dana od saznanja o lokaciji, da nadležne službe reagiraju.

Budiša: Odgovornost za otpad uvijek je na vlasniku i posjedniku

Slučaj odbačenih električnih brojila u prirodi otvorio je pitanje funkcionira li sustav zbrinjavanja elektroničkog otpada u Hrvatskoj te postoji li opasnost da se slične situacije ponove, posebno u trenutku kada Hrvatska elektroprivreda diljem zemlje provodi veliku zamjenu starih brojila. Na to pitanje osvrnuo se zamjenik direktora Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša, ističući kako je sustav zbrinjavanja elektroničkog otpada u posljednje vrijeme bio suočen s određenim izazovima.

- U proteklom razdoblju imali smo izazovan period vezan uz samo sakupljanje elektroničkog otpada, odnosno njegovih pojedinih kategorija. Međutim, Fond je u suradnji s Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osigurao dva nova ovlaštenika, odnosno dvije nove tvrtke koje prikupljaju i obrađuju otpad, rekao je Budiša.

Dodao je kako je Fond proveo i javni poziv za međunarodni odvoz otpada za one kategorije elektroničkog otpada koje se trenutačno ne mogu obrađivati u Hrvatskoj.

- Danas možemo reći da je svih šest kategorija otpada pokriveno organiziranim prijevozom i obradom, naglasio je.

Govoreći o konkretnom slučaju električnih brojila pronađenih u prirodi, Budiša je istaknuo da se radi o otpadu tzv. pete kategorije, za koji već postoje ugovoreni sustavi zbrinjavanja.

- Odgovornost za potencijalno opasan otpad uvijek je na posjedniku i vlasniku otpada. Za ovu, petu kategoriju otpada Fond ima ugovore s dva ovlaštenika, odnosno s dvije tvrtke koje ga obrađuju. Te tvrtke imaju vlastitu sakupljačku mrežu i taj je otpad trebao završiti u toj mreži na obradi, pojasnio je.

Takav sustav, dodaje, važan je i zbog ispunjavanja nacionalnih ciljeva prikupljanja i obrade otpada koji su propisani hrvatskim zakonodavstvom, ali i europskim direktivama.

Slučaj odbačenih električnih brojila kod Zadra i dalje otvara pitanja o tome kako je uopće došlo do krađe i nepropisnog odlaganja. Očekuje se da će policijska istraga rasvijetliti okolnosti cijelog događaja.

Budiša ističe kako je sustav zbrinjavanja elektroničkog otpada u Hrvatskoj organiziran kroz mrežu ovlaštenih sakupljača.

- Fond je zajedno s Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osigurao sakupljačku mrežu za sve vrste i sve kategorije električnog i elektroničkog otpada. Takav se otpad može na transparentan način predati našim ovlaštenicima, nakon čega se točno zna gdje završava i kako se zbrinjava. Ti se podaci potom evidentiraju u nacionalnim ciljevima prikupljanja i obrade otpada, rekao je Budiša.

Govoreći o sudbini brojila pronađenih u zadarskoj šumi, Budiša je pojasnio kako će njihovo zbrinjavanje ovisiti o tome hoće li biti predana u službeni sustav.

- Ako su predana sustavu Fonda, završit će kod jednog od naših ovlaštenih obrađivača otpada, poručio je.

Paunović: Foto zamke i video nadzor jedini su način da uhvatimo one koji ilegalno odlažu otpad

Problem divljih odlagališta prisutan je diljem Hrvatske, a lokalne vlasti sve češće pokušavaju pronaći načine kako spriječiti nelegalno odlaganje otpada i identificirati počinitelje koji to često čine pod okriljem noći.

Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović ističe kako grad pokušava djelovati preventivno postavljanjem nadzora na lokacijama gdje postoji sumnja da bi moglo doći do nelegalnog odlaganja.

- Na području grada Makarske, tamo gdje sumnjamo da se takve stvari mogu dogoditi, postavljamo foto zamke, odnosno video nadzor. Ideja je da zapravo po cijelom gradu postavimo takav sustav. Mislim da je to jedini adekvatan način da se pronađu eventualni počinitelji takvih i sličnih prekršaja, rekao je Paunović.

Dodao je kako se na području Makarske takvi slučajevi ipak ne događaju često.

- Nama se na području grada Makarske to ne događa toliko često. Ako se takva nelegalna odlagališta i pojavljuju, vjerojatno su češća na područjima drugih općina, kazao je.

Istaknuo je i da gradske službe reagiraju kada se problem uoči.

- Ako to primijetimo, komunalni redari reagiraju, a nakon toga je na potezu državni inspektorat. Činjenica je da, kao i u drugim segmentima, državni inspektorat ne reagira uvijek tako ažurno, vjerojatno zbog opsega posla i organizacijske strukture, zaključio je Paunović.

Kisić: Sanacija nije gotova dok se ne provjeri je li tlo ostalo onečišćeno

Pitanje ima li Hrvatska dovoljno inspektora za borbu protiv divljih odlagališta i dalje je otvoreno, no u institucijama ističu kako suradnja između nadležnih tijela ipak daje određene rezultate. Budiša kaže kako Fond u tom segmentu blisko surađuje s Državnim inspektoratom i Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske.

Ono što mogu reći iz perspektive Fonda jest da imamo vrlo dobru suradnju i s Državnim inspektoratom i s DORH-om. Kroz tu suradnju imamo i određene rezultate jer su naši pozivi za sanaciju divljih odlagališta često popraćeni njihovim rješenjima. Naravno da postoje izazovi zbog velikog broja takvih odlagališta, ali sustav ih prati koliko je to moguće. Fond zatim putem svojih poziva sufinancira njihovu sanaciju, rekao je Budiša.

Na složenost sanacije takvih lokacija upozorio je i Ivica Kisić, stalni sudski vještak za procjenu onečišćenja i mjere sanacije zemljišta s Agronomskog fakulteta Zagreb.

Kako ističe, uklanjanje otpada s lokacije tek je prvi korak u procesu sanacije.

- Mi smo očistili prostor koji je bio onečišćen elektroničkim otpadom, ali to je tek dio sanacije. Sanacija je u potpunosti završena tek kada analiziramo uzorke tla i provjerimo kakvo je stanje ostalo nakon čišćenja. Tek nakon tih analiza možemo reći da je lokacija u potpunosti sanirana, naglasio je Kisić.

Dodaje kako je u ovom slučaju situacija relativno jednostavna jer je poznato o kakvom je otpadu riječ i kakva se potencijalna onečišćenja mogu očekivati.

- No postoje i znatno kompleksnije situacije, gdje na divljim odlagalištima imate građevinski, bio i komunalni otpad, praktički sve pomiješano. Tada je problem ne samo sanirati i očistiti takvo područje nego i utvrditi stvarno stanje na terenu, upozorio je Kisić.

"Divlja odlagališta su društveni problem"

Sustav gospodarenja otpadom na razini gradova i županija vrlo je složen, a borba protiv divljih odlagališta zahtijeva kombinaciju infrastrukture, nadzora i uključivanja građana. Na to je upozorio gradonačelnik Zadar Šime Erlić.

Ističe kako je grad posljednjih godina podigao sustav upravljanja otpadom na višu razinu, posebno otvaranjem centra za gospodarenje otpadom i širenjem mreže reciklažnih dvorišta.

- Ove godine otvorili smo centar za gospodarenje otpadom koji uključuje i mrežu reciklažnih dvorišta po gradu. Građankama i građanima osigurali smo mjesta gdje u svakom trenutku mogu besplatno odlagati glomazni i građevinski otpad, koji najčešće završava na divljim odlagalištima, rekao je Erlić.

Naglasio je kako se lokalne jedinice svakodnevno bore s tim problemom, ali da dio odgovornosti leži i na ponašanju pojedinaca.

- Ako imate reciklažno dvorište i mogućnost da otpad odložite na propisan način, a ipak ga odbacite u šumu ili na javnu površinu, onda je to zaista ružna situacija. To je pitanje kulture i odgovornosti prema prostoru u kojem živimo, istaknuo je.

Grad u borbi protiv ilegalnog odlaganja koristi više mehanizama – od rada komunalnih redara do uključivanja građana.

- Komunalni redari redovito obilaze teren i prijavljuju slučajeve inspekcijskim službama. Također potičemo građane da anonimno prijavljuju počinitelje, nakon čega se slučajevi mogu procesuirati i sankcionirati, kazao je Erlić.

Dodao je kako su video nadzor i tehničke mjere zaštite također važan alat.

- Znamo koje su problematične lokacije u gradu pa ondje postavljamo kamere, a ponekad i fizičke barijere kako bi se onemogućio pristup vozilima. Ipak, prostor je velik i uvijek postoje mjesta gdje se otpad može ilegalno odbaciti, upozorio je.

Grad pritom nastoji kontinuirano podizati svijest javnosti o pravilnom zbrinjavanju otpada. Kao primjer navodi akciju čišćenja koju Zadar organizira svake godine.

- Imamo akciju u kojoj senzibiliziramo javnost, objašnjavamo gdje su reciklažna dvorišta i kako pravilno odlagati različite vrste otpada. U tim akcijama zajedno s građanima čistimo pojedine dijelove grada i divlja odlagališta te pokušavamo uključiti što širu javnost, rekao je.

Zaključuje kako je riječ o problemu koji se ne može riješiti bez sudjelovanja cijelog društva.

- To je društveni problem i građani se moraju uključiti. Najbolji način sankcioniranja počinitelja je kada ih netko prijavi, svi drugi načini su manje učinkoviti, poručio je Erlić.

"Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira kako bi trebao"

Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović smatra kako bi u borbi protiv ilegalnog odlaganja otpada trebalo pojačati i nadzor i kaznene mjere, jer se u praksi rijetko čuje da je netko kažnjen zbog takvih prekršaja.

- Definitivno se slažem da bi trebalo pojačati i kontrolu i sankcije. Problem otpada je kompleksan i treba ga sagledavati po principu ‘top-down’, dakle od države, preko županije, pa do same lokalne uprave i samouprave, rekao je Paunović.

Ističe kako se gradovi, osobito turistički, suočavaju s dodatnim pritiskom zbog naglog povećanja količine otpada tijekom sezone.

- U Makarskoj imamo ogroman problem u ljetnim mjesecima. Grad s oko 13 tisuća stanovnika tada praktički naraste na veličinu gradova poput Karlovac ili Velika Gorica, odnosno na oko 60 tisuća ljudi. Kada dođu turisti, količine otpada povećaju se i do četiri puta, pojasnio je.

Dodatni problem je, kaže, to što Makarska nema vlastito odlagalište otpada.

- Nemamo svoj deponij i naš otpad putuje i do 500 kilometara. Građani na kraju plaćaju cijenu od nekoliko stotina tisuća eura samo za transport otpada. Time se zapravo ne poštuje načelo blizine koje je jasno definirano zakonom, upozorio je.

Prema njegovim riječima, problem je sustavne prirode.

- Možemo sada dugo raspravljati i tražiti krivce, ali realno gledano sustav ne funkcionira kako bi trebao. U županiji jednostavno nemamo gdje odložiti taj otpad pa ga vozimo stotinama kilometara od mjesta gdje nastaje, što sigurno nije dobro rješenje, zaključio je Paunović.

O slučaju u Gospiću

Slučaj ilegalno odloženog otpada na području Gospić i dalje izaziva zabrinutost građana koji traže jasne informacije o mogućem utjecaju na zdravlje i okoliš.

Budiša pojasnio je kako je u tom slučaju još uvijek u tijeku kazneni postupak.

- Kada je riječ o lokaciji u Gospiću, tamo je u tijeku kazneni postupak koji je nejavan i u tom smislu Fond ne raspolaže svim pojedinostima o radnjama koje provode istražna tijela. Jasno je da se provode odgovarajući istražni radovi i vještačenja kako bi se utvrdile eventualne kaznene aktivnosti i njihov utjecaj na okoliš, rekao je Budiša.

Dodao je kako je Fond dobio uputu od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske da može započeti sanaciju određenih lokacija, uključujući i Gospić.

- U Gospiću se radi o oko 3,5 tisuće tona samljevene otpadne plastike koja je smještena u središnjem dijelu bivšeg industrijskog kompleksa uz silos. Taj otpad je klasificiran kao opasan. Trenutno je u tijeku otvoreni postupak javne nabave vrijedan oko 2,1 milijun eura bez PDV-a i nadamo se da će taj otpad tijekom ove godine biti uklonjen s lokacije, istaknuo je.

Govoreći o mogućem utjecaju na okoliš, Budiša je naveo da dosadašnja mjerenja ne pokazuju prekoračenja dopuštenih vrijednosti.

Prema njegovim riječima, Institut za vode Josip Juraj Strossmayer provodi ispitivanja kvalitete površinskih voda, uključujući vodu Rijeka Lika, te zasad nisu zabilježena prekoračenja graničnih vrijednosti.

Istodobno se provode i mjerenja kvalitete zraka.

- Fond sufinancira mjerenja koja provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Provedena su četiri sezonska mjerenja, od kojih su tri već obrađena. Mjereni su kritični parametri poput lebdećih čestica PM10, PM2,5 i ukupne taložne tvari te također nisu zabilježena prekoračenja, ni kod teških metala ni kod koncentracija lebdećih čestica, rekao je.

Zaključio je kako dosadašnji rezultati mjerenja upućuju na to da nije došlo do narušavanja kvalitete zraka, iako se daljnja istraživanja nastavljaju.

- Nažalost, ono što se događalo u Gospiću vrlo je kompleksna situacija. Na početku se zapravo nije znalo što se sve nalazi na toj lokaciji – je li riječ o mehaničkom, građevinskom, pa čak i medicinskom otpadu. Na kraju se pokazalo da je tamo bilo svega, rekao je Kisić.

Ističe kako je u ovom trenutku najvažnije ukloniti otpad, ali i detaljno provjeriti stanje tla nakon toga.

- Kada se otpad ukloni, ključno će biti utvrditi je li došlo do onečišćenja tla i do koje dubine. Ako se pokaže da je tlo onečišćeno, tada će biti potrebna dodatna sanacija, što znači i nove milijune eura za čišćenje tog područja, naglasio je.

Poseban problem predstavlja činjenica da je riječ o izrazito osjetljivom krškom području koje je važno za opskrbu pitkom vodom.

- To je vrlo senzibilno ekološko područje. Velik dio pitke vode za primorje dolazi upravo iz tog krškog, brdsko-planinskog područja Hrvatske - od Vranskog jezera i dalje prema Dalmaciji. Zato moramo biti izuzetno oprezni i pažljivo utvrditi sve moguće posljedice, upozorio je.

Dodaje kako dosadašnje analize, prema dostupnim informacijama, zasad ne pokazuju značajnije onečišćenje tla, no potrebna su dodatna istraživanja.

- Primarni cilj sada je ukloniti otpad, ali ako se pokaže da je tlo onečišćeno, morat ćemo razmišljati i o dugoročnoj sanaciji te o tome kako će se taj prostor koristiti u budućnosti, zaključio je Kisić.

"U Hrvatskoj samo šest do sedam jedinica lokalne samouprave nemaju vlastita odlagališta"

Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović ponovio je da lokalni sustav gospodarenja otpadom i dalje ne funkcionira kako bi trebao, osobito tijekom ljetne sezone.

- Nama je ustaljen obrazac svake godine. Obično u srpnju odlagalište nam otkaže, rok otkazivanja je mjesec dana, a u kolovozu tražimo rješenje gdje ćemo sav otpad. Pošaljemo upite svim legalnim odlagalištima u Hrvatskoj i svi nas odbijaju. Tada dolazim u Fond, razgovaram s gospodinom Budišom i zajednički pokušavamo riješiti problem. Do sada je to funkcioniralo, nadam se da će i dalje, ali činjenica je da nemamo gdje odložiti otpad i šaljemo ga i do 500 kilometara dalje, što nije u skladu sa zakonskim načelom blizine, rekao je Paunović.

Budiša je objasnio kako se ovakve situacije događaju zbog kombinacije više faktora. 

- Gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom - od odvojenog prikupljanja, reciklaže do zbrinjavanja biootpada, koji je najproblematičniji dio zbog mirisa i stakleničkih plinova. Nažalost, loša sinergija odvojenog prikupljanja, niska stopa reciklaže i činjenica da se u ljetnim mjesecima bio otpad često ne odvaja, sve se to skupa trpa u miješani komunalni otpad. Zatim nastaju velike količine otpada koje treba negdje zbrinuti,  pojasnio je Budiša.

Fond u takvim slučajevima djeluje kao posrednik i pomaže gradovima da otpad usmjere na lokacije s dostupnim kapacitetima, primjerice u Ogulin ili Karlovac.

- U Hrvatskoj je samo šest do sedam jedinica lokalne samouprave koje nemaju vlastita odlagališta i sada moraju voziti otpad drugdje. Ključ je, međutim, bolja organizacija odvojenog prikupljanja i smanjenje količina biootpada, što će tim gradovima omogućiti da lakše pronađu gdje zbrinuti ostatak otpada, zaključio je Budiša.

"Nemar u odlaganju otpada pokazuje koliko je niska ekološka svijest"

Na pitanje kamo vodi praksa da se otpad odlaže gdje kome padne na pamet, Ivica Kisić ističe da problem leži u nedovoljnoj ekološkoj svijesti i složenosti sustava gospodarenja otpadom.

- Možemo to pogledati kroz riječi naše himne - ‘Lijepa naša’. Svi bismo trebali puno više napraviti kako se ovakve situacije ne bi događale. Nažalost, kod nas je ekološka svijest još uvijek na nižoj razini i mnogi ne shvaćaju ozbiljnost problema, rekao je Kisić.

Kao primjer navodi svakodnevno odvajanje otpada u kućanstvima u Zagrebu, gdje ljudi odvajaju smeće u zelene, žute i sive kante, ali napominje da je problem puno kompleksniji.

- Slučaj u Gospiću pokazuje sasvim drugačiju situaciju, radi se o otpadu koji je uvezen izvan Republike Hrvatske, što dodatno komplicira sanaciju i nadzor. Riječ je o vrlo složenom problemu koji zahtijeva sustavno rješavanje, pojašnjava Kisić.

Naglašava da je rješenje kombinacija ekološke edukacije i strožih mjera kontrole.

- Primarno je podizanje ekološke svijesti, a potom kazne, video-nadzor i drugi nadzorni sustavi. Tako možemo barem smanjiti štetu i pokušati spriječiti slične situacije u budućnosti, zaključio je Kisić.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: