Ima li budućnosti za mlade u ruralnim sredinama?

U emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorilo se o životu mladih u ruralnim sredinama. Ostaju li uopće mladi u manjim ruralnim sredinama ili svi putevi vode prema Zagrebu i drugim većim gradovima?

U emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorilo se o životu mladih u ruralnim sredinama. Ostaju li uopće ili svi putevi vode prema Zagrebu i drugim većim gradovima?

Gostovali su Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Aleksandar Lukić s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu te gradonačelnik Knina Marko Jelić. S njima je razgovarala Sunčica Findak.

U emisiji je pušten prilog u kojem je na primjeru učenice trećeg razreda srednje škole Petre Lazić, buduće geološke tehničarke, prikazano kako se mladi nose s činjenicom da žive u manjim sredinama. Petra primjerice živi u Bistri te svakodnevno putuje u Zagreb. U mjestu nema ni knjižnice ni primjerice kina, a sve joj prijateljice žive u metropoli.

Da bi u 8 ujutro stigla u školu, Petra mora ustati u 5 jer autobus kreće u 6.05. Također, problem s prijevozom još je i veći kada odluči otići na zabavu ili tulum.

U još ruralnijim sredinama, situacija je za mlade još i lošija. 

Što pokazuje istraživanje?

Znanstveni rad "Potencijali hrvatske krške periferije iz perspektive studenata Sveučilišta u Zagrebu" autora Šimuna Nejašmića, Petre Radeljak Kaufmann i Aleksandra Lukića objavljen je u najnovijem broju Hrvatskoga geografskog glasnika.

Anketnim upitnikom na kvotnom uzorku od 490 studenata Sveučilišta u Zagrebu ispitivana je spremnost ispitanika za povratak ili preseljenje u te krajeve, kao i veza između iskazane spremnosti i njihove osobne povezanosti s tim krajevima rođenjem ili podrijetlom.

Kao gospodarske djelatnosti ključne za revitalizaciju ispitanici su izdvojili ruralni turizam i ekološku poljoprivredu, a kao najprihvatljivije nositelje razvoja jedinice regionalne samouprave i središnju državnu vlast.

Nejašmić: Većina ne vidi perspektivu u manjim sredinama

Također, ispitanici prevladavajuće negativno predviđaju budućnost hrvatskih perifernih krških krajeva.

"Većina studenata ne vide perspektivu u manjim sredinama i ne žele tamo nastaviti život. Ne vide mogućnost profesionalnog ostvarenja u tim krajevima, kaže koautor znanstvenog rada Šimun Nejašmić koji ističe da studenti žele veću inicijativu državne i regionalne vlasti u rješavanju problema.

"Situacija u ruralnim područjima nije svugdje ista. Petra živi u Bistri, no ona je blizu velikog centra. Mladi u krškoj periferiji koji su bili fokus ovoga istraživanja, nemaju pristup brojnim sadržajima.  Šokiralo nas je da čak 82 posto studenata ne razmišlja o povratku ili preseljenju u te krajeve. Posebno je zanimljivo da je jedan od osnovnih razloga zašto ne vjeruju u prosperitet u tim krajevima, činjenica da je njihova budućnost zapravo u rukama regionalne ili državne vlasti", ističe Aleksandar Lukić s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu.

Vlast, bilo lokalnu ili državnu, čini se, ne zabrinjavaju negativni trendovi.

"Vrlo je jasna razlika između školovanja u gradu u odnosu na školovanje u selu. Učenici nemaju mogućnost kvalitetnog obrazovanja. Mene osobito zabrinjava aspekt socijalnih nejednakosti, a to ne nailazi na pretjeranu pozornost onih koji bi se time trebali baviti. To pokazuju i europski podaci o Hrvatskoj", ističe Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Knin - pozitivan primjer

Svijetli primjer u priči o ostanku mladih u ruralnim sredinama jest primjer grada Knina.

"Moram reći da sam i sam dolazio do zaključaka da mladi ne vide perspektivu u ovome što se događa, a oni žele preuzeti inicijativu. Imaju osjećaj da netko drugi mijenja svijet umjesto njih, a mladi su tijekom povijesti uvijek bili zamašnjak, oni su se borili da se stvari događaju kako oni žele i trebaju. Kod nas u gradu imamo cijelu obrazovnu vertikalu, sud, opću bolnicu. Kod nas se događa da se civilno društvo počelo aktivirati", ističe gradonačelnik Knina Marko Jelić koji dodaje da je Hrvatska napravila veliki iskorak s organizacijom veleučilišta i sveučilišta u manjim gradovima.

Josip Burušić dodaje da je osnovni problem u "stvaranju mogućnosti za razvoj" neke sredine i da je to jedini način da ljudi ne odlaze.

"Ne treba zatvarati ni jednu školu niti razmišljati na način - zatvaramo škole jer nema djece. Treba stvoriti mogućnosti da bude djece. Zatvaranjem škola praktički se uništava život u bilo kojoj sredini."

Crna predviđanja za budućnost

Ipak, podaci govore o izrazito negativnim demografskim trendovima u Hrvatskoj.

"Trendovi su izrazito nepovoljni, znanstvenici na to upozoravaju godinama. Jedna smo od najstarijih zemalja svijeta. Višak umrlih nad rođenima imamo od 1990., izuzev dvije godine. Prema svim projekcijama do 2030. past ćemo na manje od četiri milijuna stanovnika. Ruralna područja treba svim silama očuvati, kombinacijom pristupa odozgo, odozdo, znači potrebno je partnerstvo lokalne i državne razine. Ključne stvari moraju se poduzeti u nekoliko idućih godina", zaključuje Aleksandar Lukić s PMF-a.