14:42 / 14.02.2019.

Autor: V.K./HRT

Ima li u Hrvatskoj još zaraženog mesa iz Poljske?

-

-

Foto: - / -

Ima li u Hrvatskoj još zaraženog mesa iz Poljske? Što su utvrdile sanitarne inspekcije? Tko i kako kontrolira kvalitetu hrane iz uvoza? Odgovore smo tražili u emisiji "U mreži Prvog".
Ima li u Hrvatskoj još zaraženog mesa iz Poljske? Što su utvrdile sanitarne inspekcije? Tko i kako kontrolira kvalitetu hrane iz uvoza? Odgovore smo tražili u emisiji "U mreži Prvog" s gostima - voditeljicom Službe za hranu u Upravi za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva Ružicom Vazdar, voditeljicom laboratorija za mikrobiologiju hrane Hrvatskog veterinarskog instituta Andreom Humski i tajnikom Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Tomislavom Lončarom. 

Vazdar je rekla da je meso uvezeno iz Poljske uglavnom završilo u ugostiteljskim objektima koji poslužuju kebab te istaknula da su svi ti proizvodi povučeni s tržišta.

- U trenutku kad je slovenski dobavljač saznao za informaciju, on je informirao sve svoje kupce i započeo postupak povlačenja, tako da mi tijekom inspekcije te sporne šarže nismo ni jednu zatekli u prometu, naglasila je Vazdar i dodala da su, nakon što su Slovenci dobili rezultat, poduzete sve mjere i hrana je maknuta s polica te nije poslužena krajnjem potrošaču.

Vazdar je naglasila kako sanitarna inspekcija provodi redovite kontrole koje se temelje na procjeni rizika.

Humski je rekla da kada se pojavi sumnja u ispravnost, sanitarne ili veterinarske inspekcije provode metode koje su referentne i propisane na razini EU-a.

Nakon zaprimanja samoga uzorka mi krećemo ili s mikrobiološkom ili s kemijskom inspekcijom, naglašava i dodaje kako je u uzorcima iz Slovenije ustanovljena salmonela i ostaci antibiotika, odnosno antimikrobnih lijekova.

Na pitanje što znače ostaci antibiotika, Humski je rekla kako to znači da su životinje bile tretirane, odnosno liječene antimikrobnim lijekovima i da ono vrijeme karencije koje je potrebno da bi se taj lijek izlučio iz organizma, i nakon toga životinja mogla ekonomski iskoristiti odnosno da bi mi mogli jesti to meso, to vrijeme očito nije prošlo.

- Ako su ove životinje otkrivene da imaju u sebi ostatke lijekova, dakle definitivno je to zaraženo meso koje se nije smjelo ni na koji način naći u prometu, rekla je Humski.

- Ne mora biti nužno zarazno meso jer životinje mogu bolovati od različitih bolesti koje zahtijevaju liječenje, a one nisu zoonoze odnosno ne može čovjek putem hrane ili putem kontakta se zaraziti i oboljeti. Znači te su životinje mogle imati nekakvu pneumoniju. Naravno da se bolesne životinje ne smiju koristiti odnosno ne smiju klati i ne smiju ući u hranidbeni lanac, ali nisu nužno zarazne za čovjeka, ističe Humski.

Na pitanje može li se ovakvo nešto dogoditi u Hravatskoj i može li se zažmiriti na veterinarskoj kontroli, Humski je odgovorio kako je to nemoguće.

- Zbog toga što postoji računalni sustav u kojem se svaka životinja kroz njezinu markicu, odnosno, kroz njezinu oznaku bilježi. Točno se zna datum i sat kada životinja ide na klanje. Veterinar tome mora biti prisutan, kako prije, tako cijelo vrijeme i na kraju, rekao je.

Lončar navodi kako je činjenica je da uvijek do nekakvih izvitoperenosti u sistemu može doći. Ja jako vjerujem našoj proizvodnji i mislim da su kod nas zbilja kontrole rigorozne u svemu, ne samo kod mesa već i kod većine proizvoda. I da se naši proizvođači ipak više toga drže da su oni odgovorni za taj proizvod.

Vazdar je rekla kako inspekcija redovito provodi službene kontrole. Inspekcija godišnje obavi 10-14 tisuća nadzora nad raznim objektima, odnosno subjektima u poslovanju s hranom.

- Redovito se uzima od dvije i pol do tri tisuće uzoraka koji se ispituju na različite parametre.

Poljska je najveći izvoznik govedine što se tiče zemalja Europske unije.

- Ono što mi možemo reći je da se broj neispravnih uzoraka kreće oko 5-6%, rekla je Vazdar.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!