08:36 / 22.11.2018.

Autor: V.K./HRT

Imamo li pravosudni sustav po mjeri 'krupnih riba'?

-

-

Foto: - / -

O stanju u hrvatskom pravosuđu govorili su odvjetnica Višnja Drenški-Lasan, Marin Mrčela, Darko Klier i Juro Martinović.
Zahvaljujući prijateljima i rođacima, Ivica Todorić uspio je uplatiti 7,5 milijuna kuna jamčevine pa je Županijski sud u Zagrebu odlučio da se može braniti sa slobode. Nekad najveći i najmoćniji hrvatski poduzetnik imao je desetke tvrtki koje su ostvarivale milijarde prihoda pa je malo tko vjerovao da ne može prikupiti novac za jamčevinu, iako mu je blokirana imovina.

- Reakcije na Todorićevu najavu da će se kandidirati
- Ivica Todorić nahranio golubove i bio na frizuri: Idem u akciju

Je li opravdan dojam građana, ali i nekih sudaca da smo stvorili pravosudni sustav po mjeri "krupnih riba" budući da od svih velikih afera u posljednjih 10-ak godina imamo samo jednu pravomoćnu presudu? O stanju u hrvatskom pravosuđu govorilo se u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“ s gostima: odvjetnicom Višnjom Drenški-Lasan, zamjenikom predsjednika Vrhovnog suda Marinom Mrčelom, zamjenikom glavnog državnog odvjetnika Darkom Klierom i državnim tajnikom Ministarstva pravosuđa Jurom Martinovićem.

"Jamčevina može jamčiti da osumnjičenik neće pobjeći i to se pokazalo kao vrlo učinkovita metoda. To je mjera koja se mogla odnositi u odnosu na sve osnove zbog kojih se mogao odrediti istražni zatvor i u 94 posto slučajeva se pokazalo da je ta jamčevina bila efikasna. To je bila dobra mjera i postupak se mogao normalno odvijati bez da je osoba lišena slobode", istaknula je Višnja Drenški-Lasan. "Prema posljednjim izmjena ZKP-a jamčevina se može odrediti samo u slučaju opasnosti od bijega. Struka smatra da to nije dobro i da nije u skladu s europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, no zakonodavac je mislio drugačije“, dodala je.

Odvjetnici se boje da će sada doći do odugovlačenja sudskih procesa od strane Državnog odvjetništva, a da će njihovi klijenti biti u zatvoru, no Darko Klier smatra da je to posve neutemeljeno i kaže kako „kada je u pitanju istražni zatvor, zakon nalaže žurno postupanje“.

Na pitanje zašto procesi u Hrvatskoj traju dugo, Marin Mrčela je rekao kako je trajanje postupaka najveći problem hrvatskog pravosuđa. „Godišnje se zaprimi na sudovima milijun i dvjesto pedeset tisuća predmeta. Od toga se rješava između 102 i 104 posto, dakle više nego što se zaprimi. Prosjek trajanja postupka je 330 dana. Dakle, dojam koji se stvara na osnovu nekoliko predmeta, naravno da je pogrešan.“ "Slažem se da nije prihvatljivo da neki postupci traju predugo“, naglasio je Mrčela. Istaknuo je kako je hrvatsko pravosuđe  potpuno spremno za slučaj Todorić samo što će to dugo trajati zbog opsežnog spisa.

Sanader i Todorić bili su osumnjičenici kada su pobjegli iz zemlje, u zadnje vrijeme bila su i dva prebjega u BIH kada su postojale već presude. Riječ je o Tadiću i Mamiću. Postavlja se pitanje zašto država dozvoljava ovakve scenarije. "Kada govorimo o kazneno pravnoj sferi tu postoje dva cilja koja je teško pomiriti, a to je neupitno uspješan progon od strane tijela koje gone počinitelje kaznenih djela i s druge strane, mi kao država smo ulaskom u EU prihvatili visoke standarde štićenja ljudskih prava. Okrivljenici i osuđenici su ljudi čija se prava moraju štititi“, naglasio je Juro Martinović i dodao kako „svi ti ljudi nisu imali zapreke da se kreću i dogodilo se to da su oni ta svoja prava koristili. Da li sustav treba dodatno represivno osnaživati, to je stvar šire društvene zajednice.“

Dranški-Lasić je naglasila kako je Kazneni zakon loš iako je prošao mnoge izmjene.“Mi prebrzo donosimo zakone, a ne raspravljamo o njima i onda ih mijenjamo zato što praksa pokazuje da zakon nije ono što bi trebao biti“, rekla je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!