'Imigracije u RH morat ćemo regulirati zbog odlaska naših ljudi'

O Marakeškom sporazumu i migracijama u emisiji HRT-a "Studio 4" govorila je dr. Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

Jesu li se Ujedinjeni narodi prekasno počeli baviti migrantskom krizom?To pitanje postavio je i ministar Božinović koji je u Marakešu, gdje bi predstavnici stotinjak zemalja trebali u iduća dva dana potvrditi Globalni kompakt o sigurnim i uređenim regularnim migracijama.

O tome je u emisiji HRT-a "Studio 4" govorila dr. Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

"Ne očekujem puno od skupa u Marakešu. Deklaracija će biti podržana, ali to je naprosto jedna politička gesta koja iskazuje određenu vrstu volje, razumijevanja i želje za određenom vrstom suradnje u uređivanju regularnih migracija i zaista ništa više od toga", rekla je.

"Dijalog je uvijek dobra praksa i mislim da je zdravije za društvo otvarati teme, čak i one oko kojih se u slobodno društvo spori jer nemaju svi isto mišljenje. Ne treba nikome uskratiti pravo da iskaže svoju zabrinutost, strah, određenu vrstu neznanja jer želi pojašnjenje, jer ne mora ići s negativnom tendencijom. Nije kasno niti sada za to, ovim potpisom ne mijenja se nešto značajno. Dajemo svoju podršku, no nije to prvi dokument UN-a niti neki međunarodni sporazum koji je bitno promijenio svijet, pa tako neće niti ovaj", smatra Senada Šelo Šabić.

Komentirala je i odustajanje mnogih država od Marakeškog sporazuma. "On nije obvezujući da atomatski zahtijeva promjenu politika, financijske troškove, izmjene zakona, mislim da je dobro biti na strani progresivnih snaga, onih koji pokušavaju razmišljati konstruktvnije u promišljanju naše budućnosti, uređivanju našeg svijeta, uopće razumijevanju današnjeg svijeta", rekla je.

"Uzok migrantake krize 2015. bio je rat u Siriji, dakle višegodišnji boravak sirijskih izbjeglica u Turskoj i istočnomediteranska ruta koja je otvorena prema Europi. Ne vjerujem da bi se izbjegla migrantska kriza, a uvijek je lako biti general nakon bitke. Uvijek kažete da sam nešto ranije napravio, možda bih promijenio stvari, no tako je kako jeste. Međunarodna politika je uglavnom reaktivna i došlo je do kulminacije ili spoznaje da ne možemo ostaviti stvari kakve su bile i pokušava se nešto napraviti", rekla je.

Teze onih koji tvrde da su granice otvorene, da se ljudi slobodno kreću uopće nisu točne. Migracija je bilo i bit će, no mi na kraju 2018. govorimo te imamo odjek one iz 2015. Brojke su danas potpuno drukčije. Politički je ta tema jako dignuta i u vrhu je interesa i rasprave u Europi, ne nužno i isključivo samo zbog migracija nego i zbog drugih tema koje ljude muče, ali ovdje imaju neki kanal ili ventil za svoje frustracije ili jednostavno egzistencijalni strah od budućnosti i onda ga vide u liku nekog drugog, a problemi možda leže negdje sasvim drugo, objasnila je.

"Hrvatska je za vrijeme izbjegličke krize imala drukčiji tretman ljudi koji su prolazili ovim područjem  Smatramo da izbjeglice neće ostati na hrvatskom teritoriju i facilitiramo njihov prolazak. Nema puno zahtjeva za azil i ostanak. Postavit će se sigurno danas-sutra pitanje na koji ćemo način regulirati imigracije u Hrvatsku jer smo isto tako svjesni velikog stupnja emigracije, odnosno odlaska ljudi iz Hrvatske i na koji način osigurati ekonomiju i prosperitet i općenito umreženost u svijetu, a ne zatvaranje. Zatvaranje može biti jedna privremena mjera, ali ne može biti jedna konstruktivna mjera za zdravo društvo. Ja bih tu temu stavila kao temu iduće godine u predizbornoj kampanji za europske izbore jer je to važna tema o kojoj treba govoriti. Ne treba se bojati različitih mišljenja. Treba jasno ograničiti manipulaciju jer ima onih koji svjesno manipuliraju ovom temom da bi osvojili određenu političku podršku. Mislim da temu treba staviti na stol i ljudima objašnjavati i razgovarati. To je uvijek dobro", uvjerena je.