07:55 / 08.04.2019.

Autor: M.Š./HRT

Indeks sloboda u obrazovanju: Hrvatska na 113. mjestu

-

-

Foto: - / -

Može li se uopće govoriti o pluralizmu u obrazovnom sustavu, ako je poznato da uz 1324 državne škole, imamo samo tri alternativne. Hrvatske je među 9 država u kojima je najmanji broj učenika uključenih u nedržavne škole.
Može li se uopće govoriti o pluralizmu u obrazovnom sustavu, ako je poznato da uz 1324 državne škole, imamo samo tri alternativne. Hrvatske je među 9 država u kojima je najmanji broj učenika uključenih u nedržavne škole.

Prema indeksu sloboda u obrazovanju, od 136 država svijeta, Hrvatska je na 113 mjestu.

- Jako se malo pokrenulo, ono što možemo reći, jest da smo mi našu kurikularnu reformu, ostvarili. I to osnutkom naših škola, ističe Narcisa Bučinski, ravnateljica Montessori škole u Zagrebu.

Alternativno školstvo u Hrvatskoj zapravo i nije zaživjelo.

- Situacija je takva da se nema sluha za alternativne pedagogije. To su zapravo reformske pedagogije, a riječ alternativno je zapravo dovelo nas u krivi smjer. Naš nastavni proces u potpunosti izgleda drugačije u odnosu na državne škole, dodaje Ivana Vukelić Bonifačić, ravnateljica Waldorfske škole u Zagrebu.

Što se tiče uključenosti učenika u nedržavne škole, Hrvatska je na ljestvici od mogućih 100 bodova, dobila 0,003 boda, ističe Marija Sablić s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

- Temeljni problem je u nefinanciranju alternativnih škola od strane države. Slovenija primjerice zauzima 19. mjesto, ali tamo se škole financiraju od države. Dobivate svu infrastrukturu, plaće za nastavnike te opremu za škole. Na prvom je mjestu Irska, gdje čak 94 posto djece ide u nedržavne škole. Alternativne škole trebaju biti pozitivna konkurencija.

U Waldorfskoj školi imaju dodatne predmete te nastavu rade kroz doživljaj i iskustvo, ističe Vukelić Bonifačić.

- Svaki naš predmet se proučava i kroz pokret, a ne samo kroz glavu. Počinje nastava s ritmičkim dijelom, djeca pokretom prolaze temu, potom sjednu i pišu, a sve završava pričanjem priče. Jedino kroz emociju možemo doći do odnosa učitelja i učenika. Nemamo ocjene do 7. razreda, mi bi htjeli i da to bude dalje, ali zbog upisa u srednje škole to nije moguće.

Što se tiče škole Motessori, oni imaju ponešto drugačiji program.

- Jedna od osnovnih razlika između državnih i naše škole jest u tome da su djeca u mješovitim grupama, generacijski, u kojima svladavaju vrlo važne socijalne vještine. Po prirodi je svaka sredina generacijski je miješana. Događa se tzv. humana akceleracija. Djeca koja brzo svladavaju gradivo, njima se dopušta maksimum, a djeci kojoj treba nekoliko puta ponoviti, oni isto prema svojem vlastitom ritmu svladavaju gradivo. Imamo i slobodni rad u kojem djeca prema svojim planovima biraju što će raditi.

Dok god država ne bude dala financijsku podršku privatnim školama, one će biti prepuštene tržištu.

- Sve promjene dolaze sporo, ali treba biti strpljiv i sigurna sam da će se situacija poboljšati, zaključuje doktorica Sablić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!