Vedriš: Ostat će nerazmjer između cijena i realnog porasta osobnih dohodaka

Blago usporavanje inflacije u Hrvatskoj u odnosu na prosinac 2022. ne iznenađuje ekonomskog analitičara Mladena Vedriša. Istaknuo je da cijene stagniraju jer je situacija s energetikom ipak povoljnija, da je postalo jasno kako postoje granice kupovne moći, a i da će pasti potražnja. Dodao je da se može očekivati da ove godine stopa inflacije, koja je bila prošle godine, ugrubo bude prepolovljena.

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš komentirao je politiku Europske središnje banke o dizanju kamatnih stopa s namjerom suzbijanja inflacije. Kaže da su oni jedno vrijeme oklijevali jer nisu htjeli konjunkturni ciklus presijecati, ali je sada stupanj inflacije prešao jednoznamenkasti broj. 

- Ovaj porast kamatnih stopa smanjit će potražnju za dobrima, smanjit će investicijsku potražnju i na takav način razina cijena se ruši. To ima svoju cijenu na radna mjesta i standard življenja, ali to je lijek koji ima nuspojave, rekao je. 

Ne iznenađuje ga blago usporavanje inflacije u odnosu na prosinac 2022. godine.

- To je kod nas na bazi inflacijskih očekivanja. Cijene su cijele prošle godine rasle. One su rasle ne samo koliko su troškovi rasli, nego su i napuhivane. Dobar dio ih se želio osigurati za porast cijena koje će doći i na taj način pridonio porastu cijena. Kada je situacija s energetikom ipak povoljnija, kada je postalo jasno da postoje granice kupovne moći, da će pasti potražnja, cijene jednostavno stagniraju. Svi bismo bili sretni da počnu i padati, da se vrate makar na jedan dio natrag u odnosu na porast koji se ostvario. Neće se vratiti nikada u cjelini, zbog porasta realnih troškova, ali postoji sigurno prostora za ispuhivanje, rekao je Vedriš.

Govoreći o tome što očekuje u 2023. godini, Vedriš je potvrdio kako ima šanse da se inflacija smanji na neku prihvatljiviju razinu.

- Idemo prema kraju zime, past će potražnja za energentima, cijene će stagnirati, ali će ostati nerazmjer između onoga koliko su cijene porasle nakon što smo ušli u ovu godinu i realnog porasta osobnih dohodaka koji je jednim dijelom mogao kompenzirati porast cijena. Ostat će jedna stepenica između realne kupovne moći kakva je bila prije i porasta cijena, ali se ipak, nakon svega što se poduzima i na razini EU-a i kod nas, može očekivati da stopa inflacije koja je bila prošle godine ugrubo bude prepolovljena, istaknuo je.

"Država treba zaštititi mlade obitelji koje kupuju stan"

S obzirom na dizanje kamatnih stopa, postoji mogućnost i slabije potražnje za kreditima. Vedriš smatra da bi država trebala zaštititi mlade obitelji koje kupuju stan kao egzistencijalnu potrebu.

- Onaj dio potražnje za kvalitetnijim nekretninama koji je vezan uz štednju, depozite itd. još uvijek će imati interesa i potencijala jer će kamatna stopa u bankama biti niža i bježat će u odnosu na ovu stopu inflacije prema nekretninama. Ali socijalno priuštivi stanovi da se zaštiti mlada populacija - to je izazov i odgovornost države, rekao je Vedriš.

Inflacija u eurozoni polako jenjava

Inflacija se u siječnju zbog prelaska na euro nije povećala, već bilježi blagi pad na 12,7% s 13,1% u prosincu prošle godine. Iznenadilo je to mnoge koji su euro smatrali glavnim krivcem za ovogodišnja masovna poskupljenja. Isti trendovi usporavanja inflacije bilježe se i u eurozoni.

Inflacija polako jenjava u eurozoni. U pojedinim zemljama hrana pojeftinjuje, no u Njemačkoj od 109 proizvoda i usluga čak trećina je poskupjela za više od 4%. Automobili, avionske karte i knjižarski proizvodi poskupjeli su i do 15%, podaci su to minhenskog IFO instituta. Ne iznenađuju stoga sve jači pritisci na čelnicu Središnje banke da restriktivnim mjerama obuzda inflaciju i vrati je na željenih 2%.

- Upravno vijeće banke odlučilo je danas povećati tri ključne kamatne stope za 50 baznih bodova. U godini inflacijskih pritisaka namjeravamo dodatno podignuti kamatne stope za još toliko na našem idućem sastanku u ožujku, izjavila je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke.

Europska središnja banka od 8. veljače diže kamatne stope kako bi se obuzdala inflacija, koja je najveća u Mađarskoj i Latviji, a najmanja u Španjolskoj i Francuskoj, dok, na sreću, u Hrvatskoj posustaje.

- I dalje postoje inflatorni pritisci, no to je sada puno blaže. Vidimo da je pik inflacija za nama. Ono što je nama iznimno drago da su se potvrdila naša očekivanja i stavovi da nije došlo do znatnog povećanja cijena hrane, pića i duhana kao rezultat konverzije, izjavila je Irena Weber, direktorica HUP-a.

Hrana, piće i duhan poskupjeli su na mjesečnoj razini za 1,3%, dok su cijene neprehrambenih proizvoda i energije niže do 2%.

- Ovdje se radi o početku procesa stabilizacije. I dalje je nesigurnost na tržištu, vidimo da cijene plina rastu, neki su dobili tri puta veće račune. Vidimo da raste i ono što je vezano uz državu - cijena najma državne imovine. Fina usluge rastu, pa od parkiranja do komunalnih naknada. Dakle, i država je generirala određena povećanja, rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.

Dvoznamenkasti rast inflacije ove bi godine ipak mogao posustati, procjenjuju poslodavci.

- Prosječna inflacija od 10,8% za 2022. ipak predstavlja usporavanje koje bi se trebalo nastaviti i ove godine. Mi smo imali procjenu inflacije od 7,5%. Sada smo je revidirali na niže i očekujemo da će stopa inflacije usporiti na 6,5%.

I građani i poduzetnici podupiru sve mjere kako bi stali na rep galopirajućoj inflaciji koja itekako nagriza naše plaće i profite.