Andrea Miškulin naglasila je da građani Zagreba imaju potrebu za stomatologom kada ne mogu otići u stomatološku ordinaciju. Nažalost, palijativna skrb i "terminalni bolesnici" imaju veliku potrebu za intervencijom u kući.
Mirela Šentija Knežević, prof. log., univ. spec. admin. urb., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo voditeljica je projektnog Tima CrossCare za Grad Zagreb koji već dvije godine zajedno sa Slovenijom ima integrirani pristup skrbi za starije osobe u kući. Kazala je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" da je projekt prijavljen još 2017. , a iznos nepovratnih sredstava iznosi 1.052.000 eura, te je i vlastiti doprinos bio i od strane Grada Zagreba.
Glavni cilj bio je povećati socijalnu isključenost različitih zajednica starijih osoba, smanjiti društvenu nejednakost i povećati socijalnu koheziju, a iznad svega povećati kvalitetu života starijih osoba. Šentija Knežević naglasila je da je u Zagrebu s tim projektom zaposleno i 6 radnih terapeuta, a obuhvaćeno je oko 400 korisnika te je pruženo oko 5000 usluga.
Andrea Miškulin, dr. med., spec. fizijatrije, ravnateljica Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Grada Zagreba rekla je da ustanove za zdravstvenu njegu u kući postoji već preko 60 godina.
- Tu se obraćaju obitelji koje imaju nepokretne ili teško pokretne osobe te zahtjeva zdravstvenu intervenciju u kući. Do sada mi smo imali medicinski njegu odnosno medicinsku njegu u kući koju provodi medicinska sestra i fizikalnu terapiju koju provodi fizioterapeut u kući. Prilikom svih ovih godina pokazalo se da se još neke intervencije pokrenu u kući. Naši sugrađani imaju potrebu za stomatologom kada ne mogu otići u stomatološku ordinaciju. Nažalost, palijativna skrb i "terminalni bolesnici" imaju veliku potrebu za intervencijom u kući a sve da bi se smanjila potreba za institucionalnosti odnosno odlazak u dom ili u bolnicu. Tijekom rada pokazala se potreba da se uvede i radni terapeut. To je iznimno korisna usluga da se može dovesti u dom. To smo do sada imali u domovima za starije i nemoćne u toplicama, no to je prvi put da smo mi preko ovog projekta uspjeli dovesti radnog terapeuta u kuću pacijenta. Prijavljivali su nam patronažne sestre, liječnici obiteljske medicine i naše medicinske sestre i fizioterapeuti. Pronašli su pacijente koji ima potrebu za tim i naši radni terapeuti su odlazili u kuću više od 360 pacijenata, naglasila je Miškulin.
Dodala je da je manje poznato za takve usluge i to preko HZZO-a.
- Već imamo 62 medicinske sestre, 45 fizioterapeuta. Znači naših stotinjak djelatnika uđe prosječno u 7-8 kuća na dan. Mi smo dnevno u 800 domova svaki dan, poručila je Miškulin.
Saša Radić, Bacc. therap. occup. / Bsc OT RL , radna terapeutkinja, Koordinatorica projektnih aktivnosti uime Ustanove naglasila je da je oko 30% pacijenata koje se obilazi su osobe starije životne dobi koje imaju neurološke teškoće, najčešće posljedice moždanog udara, 30 % su osobe koje su imele mišićno-koštane bolesti, a 20% su osobe koje imaju narušeno mentalno zdravlje.
Naglasila je da je projekt usmjeren za starije osobe, 65+ godina.
- Na neki način osigurali smo prolongiranje razdoblja da oni ostaju doma. Nisu morali ići u bolnice zbog toga što se prevenirao pad jer je pad jedan od najčešćih izazova u starijoj životnoj dobi. Ne samo zbog samog pada, već svih onih posljedica koje on vuče za sobom. Radili smo jako puno savjetovanja s obitelji, dodala je Radić.
Istaknula je da su korisnici dobivali usluge 2-3 puta tjedno radnog terapeuta kroz nekih 5-6 tjedana te su korisnici vrlo zadovoljni.
Miškulin je kazala da projekt ima svijetlu budućnost i Gradski ured za zdravstvo osigurao je sredstva za nastavak projekta do kraja ove godine, a sve informacije mogu dobiti kod liječnika obiteljske medicine kao i kod patronažnih sestara i preko web stranice Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Grada Zagreba.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!