08:34 / 13.05.2019.

Autor: T.V./HRT

Integriranje učenika migranata u škole

-

-

Foto: - / -

Uključivanje djece migranata u naš obrazovni sustav kompleksna je tema. Koji im se programi nude? Koji su im predmeti najteži?
Kako provesti integraciju mladih izbjeglica u škole? S kojim se posebnim izazovima suočava školska zajednica i kako se s njima nosi? Koji su se obrazovni koncepti i nastavni materijali pokazali uspješnima i mogu služiti i ostalim školama kao primjer?

O tim i brojnim drugim temama u emisiji Dobro jutro, Hrvatska razgovarali sugosti Marija Luković, ravnateljica Osnovne škole Gustav Krklec u Zagrebu; Una Mikša, socijana pedagoginja u Osnovnoj školi Vladimir Vidrić u Kutini i Dražen Maksimović, ravnatelj Obrtničkog učilišta u Zagrebu.

U siječnju 2017. 28 djece izbjeglica iz prihvatilišta za azilante u hotelu Porin krenula su u Osnovnu školu Gustav Krklec u obližnjoj zagrebačkoj četvrti Travno. Radilo se o tražiteljima azila koji su raspoređeni od 1. do 8. razreda, a najveći broj ih je bilo u razrednoj nastavi.

OŠ Gustav Krklec je prva u Hrvatskoj koja je odjednom primila tako veliku grupu djece izbjeglica.

- Danas imamo 12 učenika tražitelja azila i azilanata. Prije dvije godine smo primili gotovo 30 učenika odjednom. Migracije su velike tako da se ta brojka neprekidno mijenja. Ono što nam je u početku bilo najteže je ustvari priprema učitelja, roditelja i učenika za prihvat te djece i njihovu uspješnu integraciju. Nadalje smo se susretali s poteškoćama koje su proizlazile zbog jezične barijere, usvajanje nastavnih sadržaja, socijalizacija i slično, rekla je Marija Luković, ravnateljica OŠ Gustav Krklec.

I Osnovna škola Vladimira Vidrića iz Kutine vrlo je brzo uključila djecu tražitelje međunarodne zaštite u obrazovni sustav.

- Prema konvenciji iz 1951. ta su djeca izbjeglice jer su izbjegli iz svojih domova zbog ratnih razaranja i teških povreda prava koja imaju u svojim zemljama. Oni više nemaju zaštitu svoje države. Međutim kada dođu u našu zemlju oni su tražitelji međunarodne zaštite kada podnesu takav zahtjev. Kada dobiju zaštitu ostvaruju status azilanata ili dobiju privremenu zaštitu i ostvaruju određena prava, prvenstveno pravo na osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Azilanti imaju pravo i na visokoškolsko obrazovanje, objašnjava Una Mikša, socijalna pedagoginja u OŠ Vladimira Vidrića.

Škola u Kutini je oformila i poseban tim ljudi koji su polazili posebne edukacije kako bi pružili što bolje obrazovanje djeci tražiteljima međunarodne zaštite i azilantima.   

U  Obrtničkom učilištu u Zagrebu već je nekoliko tražitelja azila završilo različite oblike prekvalifikacije.

- Mi najviše vremena potrošimo na savladavanje jezične barijere, jer mi dobijemo polaznike koji ne znaju gotovo uopće hrvatski jezik, da bi se to uspješno odradilo. Sve to traje nekoliko mjeseci umjesto mjesec, dva koliko inače traje prekvalifikacija za jednostavne poslove konobara, kuhara, jednostavne poslove u graditeljstvu. To su inače vrlo interesantna zanimanja gdje se ti ljudi mogu zaposliti bez problema i kasnije biti punopravni članovi naše zajednice, poručio je ravnatelj tog učilišta Dražen Maksimović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!