Internet prijevare rastu, savjet stručnjaka: Ne žurite, provjerite

U Hrvatskoj se svake godine prijavi više od dvije tisuće internetskih prijevara, a materijalna šteta, barem ona prijavljena, iznosi oko 5 milijuna eura. Svake godine broj prevarenih povećava se za 10 do 20 posto. Kako se zaštititi?

- Kako nam razvoj tehnologije olakšava svakodnevnicu tako olakšava i prevarantima da tu tehnologiju iskoriste i prevare nas. Phishing prijevare koje dolaze najviše u obliku maila, a sada i SMS poruka, to su najčešće poruke na koje građani nasjedaju ili poruke gdje im se obećava veliko bogatstvo. To je u porastu, ne pada, ali zanimljivo je da se tehnologija tih napada poboljšava. Prijevare su sve kvalitetnije i teže ih je prepoznati, zato građani i nasjedaju, rekla je Marina Dimić Vugec, voditeljica Odjela za upravljanje kibernetičkom sigurnošću u CARNET-ovu Nacionalnom CERT-u.

Prof. dr. sc. Predrag Pale, Fakultet elektrotehnike i računarstva ističe kako je pritisak velik i da je jedini savjet koji može dati polako, razmisli i provjeri.

- Glavni problem je u ljudskoj prirodi gdje mi prije svega vjerujemo, a drugo volimo brzo odraditi posao. Jedini savjet koji možemo dati je - polako. Ako je došla neka neočekivana poruka, daj si vremena da razmisliš. Uvijek je dobro da mi uspostavimo kontakt prema onome tko nam se u tim porukama obraća. Love nas na primamljive ponude. Nema primamljivog, nitko ti neće ništa dati. Čim ti netko nešto nudi, nemoj ni čitati. Drugo plaše nas - niste platiti račun, isključit ćemo vam struju. I tada brzo reagiramo. Ne, treba stati, i nazvati ih i provjeriti, kaže profesor Pale.

Prije nekoliko dana 19-godišnjak je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu. Utvrđeno je da je putem SMS-a starijoj osobi poslao lažnu poruku u ime njezine kćeri.

Misleći da je doista riječ o kćeri kojoj treba pomoć, prevarena je uplatila 1950 eura na dostavljeni broj bankovnog računa. Naknadno je saznala da je riječ o prijevari.

Mnogi ovih dana primaju i uznemirjuće pozive.

Uznemirujuće, lažne poruke

Izrazito neuogodna i uznemirujuća prijevara uznemirila je građane ovih dana.

- Zvoni mobitel, vi se javljate, s druge strane se javlja osoba koja se predstavlja kao liječnik i govori vam da je vaše dijete teško nastradalo i da žurno zbog liječničke skrbi, odnosno hitne operacije morate donijeti novac, prepričava poruku Marija Goatti, glasnogovornica PU zagrebačke.

Napominju da žrtve reagiraju u najboljoj namjeri, donose novac na dogovoreno mjesto i predaju ga lažnom liječniku ili liječnici.

- Što se tiče lažnih liječnika, i poziva upućenih za ovu hitnu operaciju i da se donesu novci i to na javno mjesto negdje tu smo imali petero naših sugrađana oštećenih zlatne životne dobi, dodaje glasnogovornica Goatti.

Prevaranti računaju na šok i strah roditelja - dokazuju to i SMS poruke koje im šalju na mobitele. U njima se roditeljima obraćaju kao da su njihova djeca.

- Sestra mi je dobila jednu takvu sličnu poruku, međutim njeno dijete ima osam godina i bilo je s njom pa nije odreagirala, ali recimo moja kćer koja ima 16 godina, da je na izletu, da sam ju pokušala dobiti prije toga i da dobijem takvu poruku vjerojatno bi reagirala u panici. Takve poruke su baš izuzetno podle jer ciljaju na moju roditeljsku brigu, kaže Sanja Bijonda. 

Takve poruke kod primatelja izazivaju strah i brzu, često instiktivnu reakciju rješavanja problema, ističu stručnjaci.

- Ta poruka je dobro napravljena po staro-novom triku društvenog inžinjeringa, gdje je poruka tako dobro napisana da u mozgu zapravo budi određene psihološke mehanizme kod ljudi koji tada reagiraju u najboljoj namjeri, ističe Marko Gulan, stručnjak za kibernetičku sigurnost.

- Roditelji kada prime tu informaciju, to je nešto što je njima osobno jako važno, a to su njihova djeca i naravno kada se događaju raznorazne stvari u današnjem svijetu, oni ne znaju trebaju li u tom trenutku odmah reagirati ili ne, kaže Sandra Đurijanček, psihologinja.

Stručnjaci upozorajavu - riječ je o takozvanim phishing napadima - koje za cilj imaju krađu podataka.

Ovih dana pojavila se i nova prijevara na komunikacijskim platformama. U poruci se glasa za djevojku koja se natječe za stipendiju. No, za razliku od dosadašnjih lažnih poruka s nepoznatih brojeva, ove se šalju s brojeva poznatih korisniku.

- To je zapravo bitno da korisnik shvati da se ne radi o njegovoj bližoj osobi, odnosno ukoliko smatra da je moguće, da prije toga provjeri pozivanjem same te osobe, kaže Andro Marčev, rukovoditelj Odjela zaštite korisnika u HAKOM-u.

- Takve poruke se pošalju na stotine tisuća telefona, gdje ustvari onda očekuju da će se određeni građani, ja bi rekao upecati, na tu poruku i onda im uplatiti novac, kaže Tomislav Ramljak, Centar za sigurniji internet.

Ako dobijete takvu poruku, važno je, upozoravaju i policija i stručnjaci, ne odgovarati na nju, i nikako ne uplaćivati novac.

Online nasilje

Život u digitalnom dobu ima i brojne prednosti. No, mnogo je i velikih izazova i neugodnih situacija. Najugroženija su djeca.

Gotovo 70 posto djece u Hrvatskoj internetom se koristi svaki dan. Dvadeset i šest posto djece povremeno je doživjelo online nasilje i prijevare, a gotovo 5 posto njih takvom je nasilju izloženo često.

- Virtualno nasilje je u porastu, ali pri tome moramo biti jasni da nije samo u pitanju činjenično virtualno nasilje, nego i osjećajno. Dakle, mnogi prijavljuju da su virtualno zlostavljani, a zapravo su bili zlostavljači. I u tom slučaju moramo biti pažljivi sa tim brojevima koliko je prijavljeno. Mi smo imali jednu prijavu da je dijete osjetilo se zlostavljano i sve što je navelo u prijavi se utvrdilo zapravo da je to dijete radilo, a ne da su radili prema njoj. Tako da imamo situaciju u kojoj moramo biti pažljivi. Da, pojačava se, da moramo raditi preventivne programe kojima to sprečavamo, međutim želim dati nadu svima da je moguće stvoriti okruženje u kojem će se virtualno nasilje smanjiti na najmanju moguću mjeru, rekao je Damir Jelenski, ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog, Zagreb.

- Postoje preporuke svjetskih pedijatriskih organizacija i svjetskih stručnjaka da do 2, 3 godine, mobilne uređaje djeci uopće ne treba davati, a nakon toga postoje i neke preporuke koliko bi to trebalo dnevno, odnosno ako je već nužno. Ono što nam ponovno djeca poručuju je ponudite nam druge sadržaje, jer između tehnologije i šetnje u prirodi ili nekog sporta ili neke igre s odraslima, s roditeljima, s onima s kojima djeca žive, djeca će i izabrati tu drugu aktivnost, rekla je Helena Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.

- Ne možemo djecu odvojiti i zabraniti im tehnologiju. Oni su vrlo vješti. Ali s njima treba razgovarati i pratiti što rade, rekla je Dimić Vugec.

- Roditelji se ne smiju uljuljkati i misliti da će CARNET ili telekomi koji imaju obvezu filtirirati promet i da će zaštititi djecu. Neće ih zaštiti, pogotovo ako dijete želi doći do informacije, istaknuo je profesor Pale.

Cijelu emisiju "Potrošački kod" pogledajte u nastavku!