14:32 / 02.03.2018.

Autor: HRT

Iranski ministar vanjskih poslova ekskluzivno za HRT

-

-

Foto: - / -

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif razgovarao je jučer u Zagrebu s hrvatskim državnim vrhom. Ekskluzivni intervju Zarif je dao novinaru HRT-a Draganu Nikoliću.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif razgovarao je jučer u Zagrebu s hrvatskim državnim vrhom. Naglašena je potreba produbljivanja gospodarske suradnje. Iran je zainteresiran za ulaganja u hrvatska brodogradilišta, Petrokemiju, turizam, ne samo za prodaju nafte i plina. Istaknuto je kako je trenutačno jedan od najvećih izazova jugoistočne Europe borba protiv ekstremizma i terorizma, u čemu Hrvatska i Iran strateški surađuju. Ekskluzivni intervju Zarif je dao novinaru HRT-a Draganu Nikoliću.

Istočna Guta proživljava neviđenu humanitarnu katastrofu. Riječ je o jednoj od četiri predviđene sigurnosne zone u onome što su na pregovorima u Astani predložili Rusija, Turska i Iran. UN neuspješno poziva na primirje, Rusiji ne uspijeva ideja o dnevnom humanitarnom koridoru. Uz pobunjenike ondje su i teroristi. Kakav razvoj situacije možemo očekivati u Istočnoj Guti u tjednima koji slijede?


Zarif: Iran želi jačati suradnju s državama jugoistočne Europe

Pokušali smo posljednjih godina, osobito potkraj 2016. i početkom 2017., prekinuti sukob i neprijateljstva u Siriji diljem zona eskalacije, na tragu Procesa iz Astane. Nadamo se da će se postignuti dogovori poštovati. Nažalost, skupine ekstremista smještene na različitim dijelovima sirijskog teritorija nastavljaju s nasiljem protiv civila. Nadamo se da će to stati i da će u Siriji nastupiti primirje. Naravno, kao što se u nedavnoj rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a navodi ekstremističke terorističke organizacije nisu dio paketa kada je riječ o deeskalaciji ili prekidu vatre. Vjerujemo da će civili biti pošteđeni i da ćemo svi krenuti prema političkom rješenju sirijskog problema, na što pozivamo od samog početka sukoba.

Je li realna opasnost da građanski rat u Siriji preraste u otvoreni regionalni rat? Tu prije svega mislim na izravni sukob Irana i Izraela…

Iran je u Siriji prisutan savjetnički kako bi sirijskoj vladi i narodu pomogao u borbi protiv ekstremista i terorista. I drugi bi se trebali suzdržati od miješanja u sirijske probleme. Bude li tako, nema straha ni od kakve eskalacije neprijateljstava.

Koliko smo blizu rata Irana sa Saudijskom Arabijom, ili daleko od njega? Svjedočimo prilično agresivnoj vanjskoj politici ratobornog krunskog princa Muhameda bin Salmana (posljednja i najočitija fronta sukoba Teherana i Rijada je Jemen)?

Predložili smo organiziranje foruma kako bi se ostvario regionalni dijalog u Perzijskom zaljevu. Pozvali smo na mjere jačanja povjerenja. Želimo snažnu regiju. Ne može jedna zemlja pokušavati nametnuti hegemonistički utjecaj u toj regiji. Spremni smo surađivati sa Saudijskom Arabijom kako bismo poboljšali sigurnost naše regije. Vjerujem da će saudijske vlasti postati zainteresiranije za uključivanje na tom tragu. Ali i to da će se drugi, koji su pod saudijskim utjecajem, suzdržati od davanja bezuvjetne potpore Saudijcima. Ponajprije kada je riječ o kršenju međunarodnoga humanitarnog prava, poput situacije u Jemenu.

Posljednji izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju UN-a potvrdio je da Iran poštuje sporazum postignut sa svjetskim silama 2015., da je ostao unutar okvira nuklearnih aktivnosti nametnutih tim sporazumom. Kako komentirate ultimativni zahtjev američkog predsjednika Trumpa europskim saveznicima, pa i američkom kongresu, da isprave pogreške u tom dokumentu?

Očito je da Iran poštuje potpisani nuklearni sporazum. UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju jedina je mjerodavna institucija koja može davati ocjenu o iranskom poštovanju potpisanoga. Nažalost, SAD ne poštuje odredbe sporazuma. Predsjednik Trump prekršio je sporazum, ali našao se izoliran u međunarodnoj zajednici. Osobito u Europi, koja vjeruje da je nuklearni sporazum s Iranom važno međunarodno postignuće. Umjesto da optužuju druge, Sjedinjene Države same bi trebale poštovati potpisano. Moraju učiniti mnogo toga kako bi kompenzirale vlastite neuspjehe u posljednje dvije godine…

Izaslanstvo koje je predvodila hrvatska predsjednica u Teheranu 2016. bilo je jedno od prvih koje je posjetilo vašu zemlju nakon ukidanja sankcija. S njom su bila i tri ministra te jaka gospodarska delegacija (predstavnici 50 hrvatskih tvrtki). Je li Hrvatska do danas dovoljno iskoristila taj posjet, i politički i ekonomski. Ako nije, zašto je tomu tako?

Mislim kako je inicijativa hrvatske predsjednice, koja je među prvim europskim vođama koji su doputovali u Iran nakon ukidanja sankcija, da u Teheran povede jako gospodarsko izaslanstvo ocijenjena dobrodošlom. Sretan sam što smo se nadovezali na tu inicijativu trima posjetima gospodarskih izaslanstava iz Irana u Hrvatsku posljednjih mjeseci. Ja predvodim treće, u kojem je mnogo ljudi iz iranskog privatnog sektora, ali i javno-znanstvenoga. Stvari se kreću naprijed. Vjerujemo da možemo krenuti sigurno naprijed, na korist i iranskog i hrvatskog naroda te regije, nakon što riješimo neka uska grla. Osobito ona vezana uz financijske transakcije, a koja još postoje jer SAD i dalje krši neke od vlastitih obveza iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana aktivnosti (JCPOA).

Iran raspolaže golemim zalihama zemnog plina. Može li Hrvatska, s obzirom na svoj geografski položaj, biti distributer iranskog plina u Europu, a za što je vaša strana iskazala interes? U prošlosti ste htjeli ulagati i u LNG terminal…?

Zanima nas zajedničko istraživanje s Hrvatskom, mogućnosti većeg uključivanja u energetski sektor. Sretni smo što je Hrvatska nastavila kupovati iransku naftu. Spremni smo razgovarati s hrvatskom stranom o mogućnostima suradnje u drugim energetskim područjima, uključujući i plinsko.

Prigodom posjeta hrvatske predsjednice Iranu 2016. nekoliko je puta ponovljeno kako su Hrvatska i Iran saveznici u borbi protiv terorizma. Odnosi li se to i na Balkan, točnije Bosnu i Hercegovinu? Svjedočimo li porastu radikalnog islama u BiH? Ako da, koga za to treba kriviti?

Iran i druge članice međunarodne zajednice, uključujući i Hrvatsku, moraju se zajedno boriti protiv ekstremizma. Ta borba ne podrazumijeva samo vojnu komponentu, riječ je i o ideološkoj borbi. Nažalost, postoje zemlje u našoj regiji, osobito Saudijska Arabija, koje posljednjih 40 godina financiraju ekstremističke ideologije diljem svijeta. Rade to bez prestanka. Teritorijalni poraz tzv. Islamske države nije i njezin konačni poraz. Samo je izgubila teritorij na koji je polagala pravo. Važno je spriječiti uskrsnuće ekstremističkih pojava u različitim dijelovima Europe, ali i u našoj regiji, uključujući i Afganistan. Iran, Hrvatska, ali i Bosna i Hercegovina te ostali mogu surađivati na tome kako bi širili poruku tolerancije te odbili isključivost i mržnju, principe koje zastupaju i promoviraju ekstremističke organizacije.

Višednevnu turneju ovim dijelom Europe završavate u Bosni i Hercegovini, u kojoj se uz zapadne prelamaju i turski i ruski interesi. Koji su najveći izazovi BiH iz vaše perspektive?

Vjerujemo da zajednice u Bosni i Hercegovini mogu naći način kako čvršće surađivati, kako bi došle do većeg konsenzusa i stupnja suradnje unutar BiH. Mi smo također spremni surađivati s njima u borbi protiv ekstremizma i terorističkih pojava koji se, nažalost, u vašoj regiji hrane izvana.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!