Hrstić: Ključno je vratiti povjerenje u zdravstveni sustav

U razgovoru s Romanom Bolkovićem u emisiji "1 na 1", aktualna ministrica zdravstva Republike Hrvatske, Irena Hrstić, otvoreno je govorila o temama zdravstvenog sustava te istaknula povratak povjerenja u odnos liječnik - pacijent kao ključnu točku svoga resora.

Hrstić se dotaknula svog mandata na čelu zdravstvenog sustava, na čijem je čelu godinu dana.

- Kada smo promatrali što smo napravili u zadnjih godinu dana, donijeli smo šest novih zakona i devet novih pravilnika, nije to mali posao kad govorimo o baš pravoj administraciji, istaknula je.

Ističe zakonske promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju.

- Izmijenili smo Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čime smo promijenili iznose naknada za bolovanje. To je bilo u skladu sa strateškim planovima Vlade Republike Hrvatske. Posebno smo se prilagodili najranjivijima, koji primaju naknade za vrijeme odsutnosti zbog bolovanja. Ono na što smo osobito ponosni jest izmjena rodiljnih naknada, odnosno naknada za majke koje su na bolovanju zbog djeteta, navela je.

Hrstić: Povratak povjerenja ključ našeg djelovanja

Naglašava različitost gledišta na zdravstvo, kroz različitost funkcija koje je obavljala u sustavu.

- Jedno je kada gledaš zdravstveni sustav što sam ja gledala prije 15 godina, kao liječnik, pa prije 10 godina kao ravnateljica, a danas kao ministrica, kazala je. Kada govorimo o povjerenju i o situaciji u kojoj sam se ja našla, jedna od prvih mojih rečenica je bila, da mi je prvi zadatak vratiti povjerenje naših građana u zdravstveni sustav, rekla je.

Današnju funkciju, u usporedbi s nekadašnjim, razlikuje, u kontekstu širine dijapazona.

- Iz pozicije liječnice sam smatrala da je čovjek u zdravstvenom sustavu najvažniji čimbenik. U poziciji ravnateljice gledam, ne jedinku, jednog čovjeka, nego gledam cijeli sustav određene bolnice. Morate sve ljude pozicionirati da funkcioniraju, ne bi li ta bolnica dala konačan i dobar proizvod, objašnjava. Danas je ta percepcija samo puno šira. Gledate 75.000 zaposlenih u zdravstvenom sustavu, pojašnjava.

Apostrofira, povratak povjerenja između liječnika i pacijenta, kao krucijalan zadatak Ministarstva.

- Naš je zadatak da se brinemo o zdravlju nacije i naš je zadatak da sve procese koji su potrebni u zdravstvenom sustavu radimo tako da ta dostupnost zdravstvu, odnosno dostupnost zdravlju i osiguranje zdravlja naših građana bude što točnije, što transparentnije. Također, da vratimo povjerenje odnosa liječnika i pacijenta. To je naš primarni zadatak ispred Ministarstva zdravstva, naglašava ministrica.

Ulaganja, reorganizacija i racionalizacija dijagnostike kao pokretači promjena 

Smatra da se nalazimo u kontinuumu reforme te ističe bolnicu u Puli kao primjer promjene načina pružanja zdravstvene usluge. Navodi kako su prilagodbe kapaciteta i dinamičniji rad s pacijentima stvorili preduvjete za stvarnu reformu.

- Kada smo počeli graditi pulsku bolnicu i raspravljali o smanjenju krevetnog kapaciteta s 424 na 300 kreveta, prve reakcije u Istri bile su: ‘Izgubit ćemo 150 kreveta!’ No ništa se nije promijenilo jer se promijenio način pružanja usluge, i tada je započela prava reforma zdravstvenog sustava, prelaskom s primarno bolničkog modela na dinamičniji obrtaj pacijenata, kazala je.

Naglasila je da se danas pružanje zdravstvene zaštite ne gleda isključivo kroz višednevno ležanje u bolnici.

Istaknula je i značajna ulaganja iz državnog proračuna u zdravstvo.

- Značajne promjene i injekcije u zdravstveni sustav krenule su s 2,6 milijardi eura uloženih u infrastrukturu, zdravstveni kadar i medicinsku opremu, poručuje.

Uočava manjak zdravstvenog kadra na tzv. „točkastim pozicijama“ te navodi reorganizaciju kao nužnost.

- Dolazimo u situaciju da na određenim pozicijama, odnosno na ‘točkastim pozicijama’, nemamo dovoljan broj kadrova. Naš je zadatak osigurati da u svakom dijelu Republike Hrvatske bude dostupna osnovna zdravstvena zaštita, ističe.

Problematiku smanjenja listi čekanja vidi kroz drugačiji pristup dijagnozi i racionalizaciju dijagnostike.

- Meni su učili, a sigurno i danas uče studente, da je 75 posto dijagnoze u anamnezi i statusu, a tek 25 posto čini dijagnostika. Ako u sustavu postignemo da se koristi samo 25 posto dijagnostičkih pomagala za postavljanje dijagnoze, vjerujem da ćemo uspjeti smanjiti liste čekanja, objašnjava.

Percepcija javnog i privatnog u zdravstvu

Ministrica Hrstić ističe kako pacijenti često nisu svjesni razlike između javnih i privatnih pružatelja zdravstvenih usluga.

- Nisam sigurna znali li baš svatko ide li svom liječniku koji je privatnik ili javnik, pojašnjava. 

Objašnjava da ugovoreni privatnici, odnosno koncesionari, u praksi čine dio sustava dostupnosti HZZO-a.

- Ako mi u sustavu dostupnosti javnog i privatnog, ugovoreno s HZZO-om pacijent, ne osjeti razliku je li otišao u javni sustav, kao što je liječnik doma zdravlja ili privatniku koji je ugovoren s HZZO-om, odnosno starim terminom koncesionara, onda mislim da javno i privatno ima itekako dobar odnos, navodi.

Naglašava kako problem leži u netransparentnosti informacija o tome što pripada javnom, a što privatnom sektoru.

- Problem percepcije javnog i privatnog kod nas danas u Hrvatskoj je upravo u netransparentnosti informacija koje su dostupne što se radi u javnom, a što se radi u privatnom. Očekujem ove godine, odnosno pri kraju godine, napravili smo sve preduvjete, da će se i privatni zdravstveni sustav morati spojiti na CEZIH, kao skup informatičkih podataka za pacijente. Mislim da će tada doći do dovoljne transparentnosti između javnog i privatnog, istaknula je.

Izazovi medicine danas 

Kao veliki izazov resora kojim upravlja, smatra povećanje atraktivnosti određenih specijalizacija.

- Problem je kako sva područja medicine napraviti jednako atraktivnim. Mi danas sigurno znamo, u moje vrijeme je to bilo drugačije, ali danas znamo da i dalje, kroz vrijeme, određene specijalizacije imaju visoku atraktivnost, a određene specijalizacije manju atraktivnost.

- Na nama je, odnosno na zdravstvenoj administraciji, da nađe načina kako u ovom trenutku neatraktivne specijalizacije učiniti atraktivnim, kazala je.

Kao primjer, promjene percepcije atraktivnosti, ističe radiologiju.

- Jedan od tipičnih primjera, kako je jedna specijalizacija nekad bila manje atraktivna, a danas je atraktivna, je radiologija, zaključila je ministrica Hrstić.