16:29 / 26.03.2019.

Autor: D.M./Hina

Istanbulska konvencija - kako stojimo nakon 6 mjeseci

Foto: ilustracija, Marko Lukunic/PIXSELL

Foto: ilustracija, Marko Lukunic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Ima pomaka, ali još treba mnogo toga napraviti kako bi sve institucije djelovale usklađeno, a žrtve dobile bolju zaštitu, ocijenjeno je na tribini održanoj u Zagrebu.
Šest mjeseci nakon ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskoj ima pomaka u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, no još treba mnogo toga napraviti kako bi sve institucije djelovale usklađeno, a žrtve dobile bolju zaštitu, ocijenjeno je na tribini o promjenama nakon ratifikacije Istanbulske konvencije održanoj u Zagrebu.

- Važno je da imamo međunarodni okvir koji se inkorporira u nacionalno zakonodavstva, a u posljednjih nekoliko slučajeva nasilja, koji su izašli u medije, možemo vidjeti sve zapreke s kojima se susrećemo - od prevencije, psihosocijalnih tretmana, rada s počiniteljima do tijela gonjenja i pravosudnog sustava, gdje svatko od nas snosi dio odgovornosti za to, kaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Kada nasilje tretirati kaznenim djelom, a kada prekršajem

Smatra kako je od donošenja konvencije napravljen pomak, no nakon prvih šest mjeseci nemoguće je "jednim dokumentom i čarobnim štapićem" riješiti tako kompleksno pitanje. Ljubičić smatra da treba pronaći odgovarajuće rješenje kada nasilje protiv žena i u obitelji treba tretirati kaznenim djelom, a kada prekršajem za koji se izriču zaštitne mjere. Konkretna rješenja treba predložiti posebna radna skupina.

- Prema analizi više od tisuću presuda, u praksi se može vidjeti što prevladava kada se obiteljsko nasilje prema ženama tretira kao kazneno, a kada kao prekršajno djelo. No imamo i slučajeve kada se nešto treći put sankcionira prekršajno, ali i kada se pljuska ili psovka ili uzajamno vrijeđanje smatra kaznenim djelom. Dakle, ne postoji pravilo, rekla je Ljubičić.

Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković ocjenjuje da Istanbulska konvencija nije dovoljno primijenjena ni u sudstvu ni u socijalnoj skrbi. Smatra kako je nužan kazneni i prekršajni progon nasilnika jer institucije na obje razine nisu dosad pokazale da dobro rade svoj posao. Kazala je kako "prekršajno sudovanje neki poistovjećuju s prolaskom kroz crveno svjetlo i vožnjom bez tramvajske karte" te dodala kako "ponekad imaju pravo jer je kaznena politika izričito blaga".

Načelnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Tatjana Katkić Stanić ističe da je donesen novi protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Njime se jača međuresorna suradnja kod razmjene informacija i uvode preventivni programi u sustav obrazovanja koji se odnose na promjenu stereotipnih uvjerenja koja pridonose nasilnom ponašanju u obitelji. Pri sudovima je uvedena nova služba za zaštitu žrtava i svjedoka, a novost su i preporuke o medijskom izvještavanju o nasilju u obitelji, kako bi se izbjegla dodatna traumatizacija članova obitelji, posebno djece.

Osigurati skloništa i 24-satnu telefonsku liniju za žrtve nasilja

- Na temelju dugogodišnjeg iskustva u radu sa ženama koje su doživjele seksualno ili nasilje u obitelji smatramo da guranjem sankcioniranja u prekršajnu sferu društvo šalje poruku što misli o nasilju nad ženama. Stoga bi nasilje trebalo više sankcionirati kao kazneno djelo, a kazne povisiti i time pokazati stajalište o nasilju nad ženama - naglasila je Ana Maria Drožđan Kranjčec iz Ženske sobe.

Za žrtve spolnog nasilja treba osigurati dovoljno skloništa i nacionalne telefonske linije dostupne 24 sata dnevno. Prema konvenciji, država mora osigurati po jedan centar za žrtve nasilja na 200.000 stanovnika.
U Hrvatskoj trenutačno imamo samo jedan takav centar, a nedostaje njih 11, dodala je Drožđan Kranjčec.

Sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Lana Petö Kujundžić ističe da stručna javnost treba poduprijeti nastojanja vladinih i nevladinih udruga u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji. "Svaki je pomak dobrodošao. Korak naprijed je i to što prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi žrtve nasilja imaju pravo na stambeno zbrinjavanje, ali mislim da smo još na početku", kazala je Petö Kujundžić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!