Istraživanje: 26.07 % Zagrepčana ima protutijela na SARS-CoV-2

Rezultati prve faze studije "Procjena serološkog odgovora populacije Grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2", koja je obuhvatila 1005 osoba, potvrdili su da je 26 % ispitanika razvilo protutijela nakon kontakta s koronavirusom.

Posebno su zanimljivi rezultati koji upućuju da kod 25 % ispitanika, kod kojih je ranije RTqPCR-om ili antigenskim testiranjem potvrđeno da su bili u kontaktu s novim koronavirusom, nisu detektirana protutijela klase IgG na S protein SARS-CoV-2 virusa.

Istraživanje je financirano iz vlastitih sredstava Specijalne bolnice Sv. Katarina, laboratorija tvrtke Genos uz potporu tvrtke Euroimmun, a provodi se u svrhu utvrđivanja udjela populacije Grada Zagreba koja je bila u kontaktu sa SARS-CoV-2, te primarnih načina širenja zaraze.

U studiji su sudjelovali ispitanici stariji od 18 godina, a među njima je bilo 455 žena i 550 muškaraca. Uzorci su prikupljani od ispitanika kojima je sukladno Zakonu o zaštiti na radu poslodavac obvezan osigurati zdravstveni pregled, kao i od ispitanika iz 11 zagrebačkih tvrtki. Zanimljiv je podatak da su među ispitanicima iz navedenih tvrtki utvrđene velike razlike u postotku seropozitivnih među zaposlenicima, od 11 % do čak 56 %. Navedene razlike najbolje se mogu tumačiti s nekoliko aspekata: profesionalnom prirodom djelatnosti, strukturom organizacije posla unutar tvrtke i korporativnom i osobnom odgovornošću pojedinca u kontekstu aktualne pandemije.

Korištena je metoda enzimsko vezana imunoapsorbirajuća analiza (ELISA), kojom se utvrđivalo postojanje protutijela klase IgG na S protein virusa SARS-CoV-2. Ova metoda predstavlja zlatni standard seroloških testiranja s visokom osjetljivošću, specifičnošću i pozitivnom prediktivnom vrijednošću (udio ispravno pozitivnih nalaza u svim pozitivnim nalazima), ali i mogućnošću dobivanja kvantitativnog (brojčanog) rezultata za analizirana protutijela. Analize su provedene u Odjelu za laboratorijsku dijagnostiku Specijalne bolnice Sv. Katarina.

- Uz sva ograničenja koja male studije poput naše nose, iznimno značajno je za primijetiti da veliki broj osoba koje su bile u kontaktu sa SARS-CoV-2 ili ga čak preboljele nemaju protutijela. Slično je primijećeno i nakon SARS epidemije 2003./2004. godine, kad je utvrđeno da usprkos nestanku specifičnih protutijela na SARS-CoV stanični imunitet prvenstveno putem imunosne memorije, a tu prvenstveno mislim na memorijske B stanice koje proizvode protutijela, te na CD4+T i CD8+T stanice preuzima ključnu ulogu u borbi organizma protiv re-infekcija. Drugim riječima, najvjerojatnije gubitak protutijela nakon preboljelog COVID-19 neće bitno utjecati na zaštitu organizma od ponovne infekcije, a o tome govori i sjajan rad upravo objavljen u časopisu Science, rekao je prof. dr. Dragan Primorac.

- Jako je značajna činjenica da smo utvrdili vrlo velike razlike u proširenosti epidemije u različitim tvrtkama, jer to upućuje na važnost dobre organizacije poslovanja na radnom mjestu i osobne odgovornosti svakoga od nas. Prokuženost od oko 35% radno aktivne populacije u Zagrebu je nešto niža od onoga što smo procijenili nakon prvih 500 analiza, no to bi mogla biti posljedica toga što smo u ovoj fazi analizirali velik broj uzoraka iz firmi s jako malim brojem zaraženih, tako da je prokuženost opće populacije vjerojatno nešto veća. Iznimno sam ponosan što je Genos u tome bio među najuspješnijima te smo uspjeli najveći dio zaposlenika zaštiti od zaraze, iako nismo smanjivali opseg poslovanja u drugom valu epidemije. To u najvećoj mjeri možemo zahvaliti visokom osobnom oprezu naših visokoškolovanih djelatnika i širokoj upotrebi antigenskih testova kao načina ranog otkrivanja zaraženih, smatra prof. dr. Gordan Lauc.