07:54 / 08.12.2020.

Autor: T.D./Hina

Istraživanje: Hrvatski birači se i dalje dijele ideološki, a ne socijalno

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL/Ilustracija

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL/Ilustracija

Foto: - / PIXSELL

Hrvatski birači i dalje se dijele po ideološkim, a ne po ekonomskim i socijalnim kriterijima, a najvažniji pokazatelj njihova ponašanja su religioznost i odnos prema prošlosti, pokazalo je nedavno istraživanje.
Hrvatski birači i dalje se dijele po ideološkim, a ne po ekonomskim i socijalnim kriterijima, a najvažniji pokazatelj njihova ponašanja su religioznost i odnos prema prošlosti, pokazalo je nedavno istraživanje.

Istraživanje se temelji na podacima prikupljenim u okviru "Hrvatskih izbornih studija", dugogodišnjeg niza predizbornih i poslijeizbornih terenskih anketa koje na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika na području cijele Hrvatske provodi Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a rezultate je u posljednjem broju časopisa Anali Hrvatskog politološkog društva interpretirao docent Višeslav Raos.

Birače HDZ-a i birače lijevoga centra, koji predvodi SDP, još uvijek ponajviše dijele stavovi o prošlosti i stupanj religioznosti, dok se Domovinski pokret, uz određene sličnosti s HDZ-om kao glavnom strankom desno od centra, nastavlja na trend prethodnih, slabije vrijednosno određenih novih stranaka koje privlače mlađe birače i građane koji imaju slična obilježja kao izborni apstinenti.
Konzervativni stavovi vezani su uz desni spektar i ukazuju na općenitu konzervativnu prirodu hrvatskog društva, a i ljestvica populizma je izrazito nakošena udesno.

Najveći koeficijenti dobiveni su za varijable "pobačaj", "vjeronauk", "NOB" i "Domovinski rat", što potvrđuje prethodne nalaze koji govore kako se biračke preferencije u hrvatskom društvu temelje na kulturno-vrijednosnima i povijesno-identitetskim rascjepima, ističe se.

Nova ljestvica ekonomskog liberalizma ima niže vrijednosti i nagnuta je obrnuto, ulijevo, što ukazuje na to da je prema ekonomskim stavovima društvo mnogo bliže lijevim pozicijama, dok protržišne stavove, u osjetnoj mjeri, zastupa manjina.

Unatoč uvođenju novih mjerila ekonomskih stavova, kao i kontrastiranja birača s obzirom na zaposlenje u privatnome ili javnom sektoru, nije utvrđeno da se pojavio nov rascjep ukorijenjen u razlikama u ekonomskim stavovima birača. Također, opreka između pobornika i osporavatelja nacionalnoga, odnosno nadnacionalnog odlučivanja i kreiranja vanjske politike, dala je tek slabe razlike među biračima pojedinih stranaka, dok se zahtjev za većom razinom suodlučivanja građana nije potvrdio kao osnova za otvaranje novoga društvenog rascjepa.

- Zanimljivo je da se s rastom vrijednosti na ljestvici populizma snažno smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. To se može tumačiti i kao manja sklonost protuelitizmu kod ispitanika koji podržavaju HDZ, ističe Raos.

Kada se promotre razlike između birača HDZ-a i Domovinskog pokreta, pokazuje se kako će pristaše Miroslava Škore vjerojatnije biti protiv slobodnog odlučivanja o prekidu trudnoće, da su nešto skloniji populističnim stavovima, da je manje vjerojatno kako imaju braniteljski status i da slabije podržavaju školski vjeronauk.

- Stoga se može reći kako religioznost, iskustvo Domovinskog rata i više vrijednosti društvenog konzervativizma izdvajaju HDZ-ove birače od svih ostalih skupina, pa i skupine birača Domovinskog pokreta, zaključuje Raos.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!